Ježa

Ci možna jeści ćviłuju ježu?

Nakolki biaśpiečna jeści syr ź biełymi plamami abo chleb z trochi pazielaniełym bokam? Raźbirajemsia razam.

Fota Aif.md.

Charčovaja ćvil — heta mikraskapičny hrybok. Jon razmnažajecca šlacham vypuskańnia spor u pavietra, i, kali hetyja spory traplajuć na niaśviežuju ježu, jany mohuć praraści. Kali heta zdarajecca, ježa moža źmianiać koler i vyhlad. Ale važna razumieć: ćvil pranikaje ŭ ježu ŭžo za dzień-dva da taho, jak jaje prykmiety źjaŭlajucca na pradukcie, tłumačyć VVS.

Uvohule, ćvil nie zaŭsiody škodzić ludziam. Hrybok hraje važnuju rolu ŭ palapšeńni smaku, tekstury i charčovaj vartaści praduktaŭ i navat moža palahčać ich stravavańnie. Kali b na śviecie nie było ćvili, my, naprykład, nie viedali b, što takoje piva ci picca. Ale roznyja typy ćvili pa-roznamu ŭpłyvajuć na arhanizm, tamu da ćviłoj ježy treba stavicca z aściarohaj. I, zrazumieła, nie kožny z takich praduktaŭ možna jeści.

Ćvil moža paškodžvać lubuju ježu, ale jość šerah praduktaŭ, jakija joj spryjajuć bolš za ŭsio. Hety hrybok lubić ciopłaje, vilhotnaje i bahataje na bakteryi asiarodździe. Naprykład, sadavina, harodnina i sałata źmiaščajuć šmat vady, a ŭ chlebie chapaje vilhaci i vuhlavodaŭ, jakimi moža karmicca ćvil. Ale hrybok nie lubić salonyja, sałodkija i kisłyja pradukty, taksama jak i vielmi suchija ci chałodnyja ŭmovy.

Ahientstva charčovych standartaŭ (Vialikabrytanija) rekamienduje nie jeści ćviły chleb, bo navat niezakranułyja pleśniaj častki bochana mohuć mieć pleśnievyja paškodžańni, jakija vam nie bačnyja. U toj ža čas, kali chleb pačarśćvieŭ, ale na im jašče niama ćvili, možna zrabić ź jaho suchary.

Suchija syry — naprykład, čedar i parmiezan — dobra supraćstajać pleśni. Tamu, kali kałonii pleśni na takich syrach składajuć mienš za 5 milimietraŭ u dyjamietry, možna vyrazać ćvil, adstupajučy pa bakach ad jaje jak minimum na 10 milimietraŭ. Inšaja sprava ź miakkimi syrami abo ź lubymi vidami syroŭ, jakija možna namazvać abo łamać. Takija syry, kali jany pleśniejuć, varta vykidać u śmiećcie, zrazumieła, za vyklučeńniem śpiecyjalnych sartoŭ syra ź pleśniaj.

Ćviorduju sadavinu i harodninu z maleńkimi plamami ćvili, kali jana nie pakrytaja sokam, zvyčajna možna jeści, treba tolki vyrazać ź jaje kałonii ćvili. Miakkuju sadavinu i harodninu z prykmietami ćvili treba vykidać, jak i zaćviłyja jabłyki — jany źmiaščajuć šmat taksinu pad nazvaj patulin. Narešcie, kali razmova idzie pra spleśnieły džem, možna źniać ź jaho słoj ćvili i słoj džemu taŭščynioj niekalki santymietraŭ, što zrobić džem bolš biaśpiečnym dla charčavańnia. 

Kamientary

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?5

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Usie naviny →
Usie naviny

Aŭstryjski Raiffeisen Bank pradaŭ Pryjorbank arabam4

U Biełarusi źnik nasieleny punkt4

Kavamašynu ramantavali amal paŭhoda — biełaruska pajšła ŭ sud i atrymała maralnuju kampiensacyju

Rasija pradbačyła ŭvarvańnie ŭ Kurskuju vobłaść za niekalki miesiacaŭ. Ale praduchilić jaho nie atrymałasia3

Na polskaj miažy staić bolš za 1000 fur

Litoŭskamu siabru Ksienii Lebiedzievaj dali dzieviać hadoŭ turmy za špijanaž na karyść biełaruskaha KDB5

Čakajucca pieršyja zamarazki

Pasolstva ZŠA ŭ Biełarusi zreahavała na film ź Jurasiom Ziankovičam1

U Viciebsku zatrymali minskaha błohiera-prykalista Bulbanews, u jakoha 600 tysiač padpisčykaŭ u instahramie3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?5

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Hałoŭnaje
Usie naviny →