Hramadstva44

Žurnalist Aleh Hruździłovič prezientavaŭ svaju knihu pra pieražytaje za kratami. I nazvaŭ samy papularny raman na Vaładarcy

Siońnia ŭ Vilni žurnalist i były palitviazień Aleh Hruździłovič prezientavaŭ svaju knihu «Maje turemnyja mury», u jakich apisaŭ svoj niadaŭni turemny dośvied.

U čornaj robie Aleh Hruździłovič zachodzić u pakoj. Ruki trymaje zzadu, dubinkaj jaho padhaniaje «supracoŭnik kałonii».

«Na normalnom jazykie hovori», — patrabuje pradstavicca ŭ adkaz na biełaruskamoŭny rapart Hruździłoviča.

«Ź jakim zadańniem prybyŭ?» — pytaje «supracoŭnik» (jaho rolu ŭziaŭ na siabie palityk Anatol Labiedźka).

«Źbirać materyjał dla knihi», — adkazvaje Hruździłovič. 

Fota: Radyjo Svaboda

Z takoj sceny (jana śpisanaja z realnaj situacyi) u Vilni pačałasia prezientacyja knihi žurnalista i byłoha palitviaźnia Aleha Hruździłoviča «Maje turemnyja mury».

Čornaja turemnaja kurtka, u jakoj pryjšoŭ žurnalist, nazyvajecca klif, ale samo heta słova ŭ kałonii zabaroniena. 

«Na mianie adnojčy za jaho ŭžyvańnie skłali rapart i adpravili ŭ ŠIZA», — dzielicca žurnalist. ŠIZA ŭ mahiloŭskaj kałonii, dzie jon siadzieŭ, viaźni pamiž saboj nazyvali Maldyvy.

Svaju knihu jon pisaŭ try z pałovaj miesiacy, u dzień pa staroncy. U hetych uspaminach — izalatar u Baranavičach, Akreścina, SIZA na Vaładarskaha, kałonija ŭ Mahilovie.

«Niejak pa kalidory na Vaładarcy čuŭ hrukat. Akazałasia, Alesia Puškina ciahnuli ŭ karcar. Jon sam admoviŭsia iści», — zhadvaje były palitviazień.

U svajoj knizie jon nie tolki apisaŭ umovy, u jakich znachodziacca ludzi ŭ źniavoleńni (bo tyja nie raskazvajuć pra heta ŭ listach — cenzura moža nie prapuścić), ale i pryvioŭ svaje razvažańni pra toje, što ź Biełaruśsiu adbyvałasia hetyja 30 hadoŭ. 

Hruździłovič dzielicca, što za kratami na vahu zołata dobryja raskazčyki. Ź im na Akreścina, naprykład, siadzieŭ čałaviek, jaki viedaŭ knihi na pamiać. 

«I mnie daviałosia być u takoj roli: raskazvaŭ to pra Šuškieviča, to pra inšych. A kali zhadaŭ, što ŭ futboł z Łukašenkam hulaŭ….»

Zhadvaje, što samaj papularnaj knihaj na Vaładarcy byŭ raman «Hraf Monte-Krysta» Dziuma — pra ŭcioki z-za krataŭ i pomstu.

Za kratami žurnalist pačaŭ malavać ludziej. Dahetul malavaŭ tolki piejzažy — pryvoziŭ malunki z padarožžaŭ pa Biełarusi. Ale kali dasyłaŭ malunki turemnaha žyćcia z Vaładarki, cenzar nie prapuskaŭ, prarvałasia tolki paru malunkaŭ. Tamu malunki da knihi sa scenkami turemnaha žyćcia stvaraŭ užo paśla turmy.

Na prezientacyju knihi pryjšli žurnalisty, byłyja palitviaźni, historyki, pasły.

Knihi «Maje turemnyja mury» nie budzie ŭ prodažy, ale ŭ dostup vykładuć jaje PDF-viersiju. Hłavy z knihi publikavalisia taksama na «Radyjo Svaboda».

Kamientary4

  • mikola
    27.07.2023
    Lepsyja ludzi z*ehali ! Vedau Lebedzku jak velmi prystoinaga. Byli pamylki..U kago ih nima ? Dapamog pryisci da Ulady *usenarodna abranamu* Skada....A Fjaduta tez zrazumeu ale- ZAPOZNA !
  • Nadojeł
    27.07.2023
    mikola, pošieł von otsiuda!
  • Svabodny čałaviek
    28.07.2023
    Dziakuj za pracu!

Aŭstryjski Raiffeisen Bank pradaŭ Pryjorbank arabam1

Aŭstryjski Raiffeisen Bank pradaŭ Pryjorbank arabam

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskuju naftu pačali šukać u Sieńnienskim rajonie2

Pryznali «ekstremisckim» jutub-kanał Mikity Moniča1

Šmatdzietnaja maci Volha Załatar vyjšła na svabodu, całkam adbyŭšy čatyrochhadovy termin19

Mašynu, vakoł jakoj u Minsku pakłali asfalt, usio ž taki pierastavili3

U Minsku pradajuć 8-pakajovuju kvateru. Kolki prosiać?1

U Rasii znoŭ aktyvizavaŭsia padzabyty Anatol Kašpiroŭski9

Mižnarodny humanitarny fond — kamu jon budzie dapamahać i kolki tam ciapier hrošaj5

Staražytnaści z razrabavanych muziejaŭ Sudana pradajucca za biescań na aŭkcyjonach

Chto tyja miljardery, jakija stajać za Trampam i Charys?2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Aŭstryjski Raiffeisen Bank pradaŭ Pryjorbank arabam1

Aŭstryjski Raiffeisen Bank pradaŭ Pryjorbank arabam

Hałoŭnaje
Usie naviny →