Hramadstva44

Žurnalist Aleh Hruździłovič prezientavaŭ svaju knihu pra pieražytaje za kratami. I nazvaŭ samy papularny raman na Vaładarcy

Siońnia ŭ Vilni žurnalist i były palitviazień Aleh Hruździłovič prezientavaŭ svaju knihu «Maje turemnyja mury», u jakich apisaŭ svoj niadaŭni turemny dośvied.

U čornaj robie Aleh Hruździłovič zachodzić u pakoj. Ruki trymaje zzadu, dubinkaj jaho padhaniaje «supracoŭnik kałonii».

«Na normalnom jazykie hovori», — patrabuje pradstavicca ŭ adkaz na biełaruskamoŭny rapart Hruździłoviča.

«Ź jakim zadańniem prybyŭ?» — pytaje «supracoŭnik» (jaho rolu ŭziaŭ na siabie palityk Anatol Labiedźka).

«Źbirać materyjał dla knihi», — adkazvaje Hruździłovič. 

Fota: Radyjo Svaboda

Z takoj sceny (jana śpisanaja z realnaj situacyi) u Vilni pačałasia prezientacyja knihi žurnalista i byłoha palitviaźnia Aleha Hruździłoviča «Maje turemnyja mury».

Čornaja turemnaja kurtka, u jakoj pryjšoŭ žurnalist, nazyvajecca klif, ale samo heta słova ŭ kałonii zabaroniena. 

«Na mianie adnojčy za jaho ŭžyvańnie skłali rapart i adpravili ŭ ŠIZA», — dzielicca žurnalist. ŠIZA ŭ mahiloŭskaj kałonii, dzie jon siadzieŭ, viaźni pamiž saboj nazyvali Maldyvy.

Svaju knihu jon pisaŭ try z pałovaj miesiacy, u dzień pa staroncy. U hetych uspaminach — izalatar u Baranavičach, Akreścina, SIZA na Vaładarskaha, kałonija ŭ Mahilovie.

«Niejak pa kalidory na Vaładarcy čuŭ hrukat. Akazałasia, Alesia Puškina ciahnuli ŭ karcar. Jon sam admoviŭsia iści», — zhadvaje były palitviazień.

U svajoj knizie jon nie tolki apisaŭ umovy, u jakich znachodziacca ludzi ŭ źniavoleńni (bo tyja nie raskazvajuć pra heta ŭ listach — cenzura moža nie prapuścić), ale i pryvioŭ svaje razvažańni pra toje, što ź Biełaruśsiu adbyvałasia hetyja 30 hadoŭ. 

Hruździłovič dzielicca, što za kratami na vahu zołata dobryja raskazčyki. Ź im na Akreścina, naprykład, siadzieŭ čałaviek, jaki viedaŭ knihi na pamiać. 

«I mnie daviałosia być u takoj roli: raskazvaŭ to pra Šuškieviča, to pra inšych. A kali zhadaŭ, što ŭ futboł z Łukašenkam hulaŭ….»

Zhadvaje, što samaj papularnaj knihaj na Vaładarcy byŭ raman «Hraf Monte-Krysta» Dziuma — pra ŭcioki z-za krataŭ i pomstu.

Za kratami žurnalist pačaŭ malavać ludziej. Dahetul malavaŭ tolki piejzažy — pryvoziŭ malunki z padarožžaŭ pa Biełarusi. Ale kali dasyłaŭ malunki turemnaha žyćcia z Vaładarki, cenzar nie prapuskaŭ, prarvałasia tolki paru malunkaŭ. Tamu malunki da knihi sa scenkami turemnaha žyćcia stvaraŭ užo paśla turmy.

Na prezientacyju knihi pryjšli žurnalisty, byłyja palitviaźni, historyki, pasły.

Knihi «Maje turemnyja mury» nie budzie ŭ prodažy, ale ŭ dostup vykładuć jaje PDF-viersiju. Hłavy z knihi publikavalisia taksama na «Radyjo Svaboda».

Kamientary4

  • mikola
    27.07.2023
    Lepsyja ludzi z*ehali ! Vedau Lebedzku jak velmi prystoinaga. Byli pamylki..U kago ih nima ? Dapamog pryisci da Ulady *usenarodna abranamu* Skada....A Fjaduta tez zrazumeu ale- ZAPOZNA !
  • Nadojeł
    27.07.2023
    mikola, pošieł von otsiuda!
  • Svabodny čałaviek
    28.07.2023
    Dziakuj za pracu!

Taksistam u Minsku paviedamili, što ŭ dzień vybaraŭ nie budzie internetu11

Taksistam u Minsku paviedamili, što ŭ dzień vybaraŭ nie budzie internetu

Usie naviny →
Usie naviny

Pamior kinarežysior Devid Linč8

Były rasijski aliharch Husinski zajaviŭ, što zhaleŭ i žyvie na $20 tysiač na miesiac8

Łukašenka pabłažliva vykazaŭsia pra mihrantaŭ z Uschodu. Prapahandysty adrazu pracytavali, a paśla schamianulisia12

«Słodyč» prydumaŭ svajo zadańnie dla «Hulni ŭ kalmara». Vyśvietliłasia, što šmat biełarusaŭ daŭno tak hulajuć4

Kamanda Trampa razhladaje varyjanty jak źmiakčeńnia, tak i ŭzmacnieńnia sankcyj adnosna Rasii3

Małodšym školnikam prapanujuć «złavić monstra, jaki sprabuje sarvać vybary»4

U Aršanskim rajonie mužčyna zalez u čužuju chatu i tam pamior

Izrail abvinavaciŭ CHAMAS u admovie ad dasiahnutych damoŭlenaściaŭ2

U Hrodzienskaj vobłaści 1804 čałavieki letaś asudzili za «raspaŭsiud ekstremizmu»2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Taksistam u Minsku paviedamili, što ŭ dzień vybaraŭ nie budzie internetu11

Taksistam u Minsku paviedamili, što ŭ dzień vybaraŭ nie budzie internetu

Hałoŭnaje
Usie naviny →