Sport22

Z rasijskim chakiejnym kłubam padpisaŭ kantrakt 50-hadovy hulec. Niekali jon pryvoziŭ u Biełaruś Kubak Stenli

Z rasijskim kłubam Kantynientalnaj chakiejnaj lihi «Tarpieda» ź Nižniaha Noŭharada padpisaŭ hulniavy kantrakt bramnik Mikałaj Chabibulin. Admietnaść hetaha — u tym, što niekali viadomamu hulcu, alimpijskamu čempijonu až 1992 hoda spoŭniłasia ŭžo 50 hadoŭ. U sučasnym chakiei niaredkija vypadki, kali spartoŭcy hulajuć paśla 40, ale hulać na vysokim uzroŭni ŭ 50 — vialikaja redkaść. 

Mikałaj Chabibulin z Kubkam Stenli ŭ Minsku

Zrešty, Chabibulin nie hulaŭ na prafiesijnym uzroŭni ŭ chakiej uvieś hety čas, bo nibyta pakinuŭ sport amal 10 hadoŭ tamu, u 2014-m.

Alimpijskim čempijonam Chabibulin staŭ u 1992 hodzie ŭ składzie Abjadnanaj kamandy, stvoranaj zamiest zbornaj SSSR, jaki raspaŭsia za paru miesiacaŭ da startu Zimovych Alimpijskich hulniaŭ u francuzskim Albiervili. Vyjšła tak, što jon byŭ tady ŭ składzie zbornaj tolki trecim bramnikam i na lod ani razu nie vyjšaŭ. Tym nie mienš, załaty miedal jamu pavodle rehłamientu turniru naležaŭ, ale jaho zabraŭ sabie tahačasny hałoŭny trenier zbornaj Viktar Cichanaŭ. Zabraŭ, dy tak i nie addaŭ.

Chabibulin z-za hetaha pakryŭdziŭsia i ŭsie 1990-ja hady admaŭlaŭsia hulać za rasijskuju zbornuju, choć pavodle ŭzroŭniu dla jaje padychodziŭ.

A pakolki žonka va ŭradženca rasijskaha Jekaciarynburha była biełaruskaj, to adzin čas navat źjaŭlalisia idei, kab pryciahnuć jaho da vystupleńniaŭ za zbornuju Biełarusi. Jakija, praŭda, ničym nie skončylisia.

Paśla bramnik usio ž pamiryŭsia z kiraŭnictvam rasijskaj zbornaj dy navat zavajavaŭ u jaje składzie bronzavy miedal na Zimovych Alimpijskich hulniach 2002 hoda ŭ amierykanskim Sołt-Łejk-Sici (dzie biełaruskaja zbornaja, darečy, siensacyjna pierajhrała ŭ čverćfinale šviedaŭ i zaniała ahulnaje hanarovaje 4-je miesca).

Mikałaj Chabibulin i jahonaja žonka-biełaruska z Kubkam Stenli ŭ Minsku

Suviaź ža praz žonku Chabibulina ź Biełaruśsiu paśla ŭrešcie mieła vynikam toje, što ŭ 2004 hodzie, zavajavaŭšy ŭ składzie kłuba «Tampa-Bej Łajntynh» Kubak Stenli, jon, majučy pa ŭstanoŭlenaj u NCHŁ tradycyi prava niekudy jaho zvazić, pavioz trafiej nie na ŭłasnuju małuju radzimu, a na žončynu. Hetaha nadta zachacieŭ viadomy amatar chakieja Łukašenka, a damaŭlaŭsia pra toje z Chabibulinym tahačasny ministr unutranych spraŭ i pa sumiaščalnictvie kiraŭnik Fiederacyi chakieja Biełarusi Uładzimir Navumaŭ.

Kamientary2

  • Šrek
    28.12.2023
    Łukašenka chacieŭ kakojta kubak Stenli ? Iźmiena rodinie.
  • Čudoviščnaja ošybka
    28.12.2023
    Imiełoś vvidu Kubok Stalina

Biełaruskamoŭnaj ajcišnicy z EPAM, jakaja viarnułasia z Hruzii, pahražaje da dziesiaci hadoŭ kałonii4

Biełaruskamoŭnaj ajcišnicy z EPAM, jakaja viarnułasia z Hruzii, pahražaje da dziesiaci hadoŭ kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Minčuk znajšoŭ chitry sposab zarablać na arendnych samakatach1

Troje dziaciej pamierli ŭ Rasii, pajeŭšy pielmieni6

«Usie bačyli, što jamu padabajecca Nataša, i dumali: «Nu kali vy ŭžo?!» Były palitviazień Łukša raskazaŭ pra svaje adnosiny z Ejsmantami37

Pieršyja zamarazki, daždžy i tumany. Jakim budzie nadvorje ŭ apošni tydzień vieraśnia

Palitviazień pravioŭ paŭtara hoda ŭ SIZA — voś jak jon vyhladaŭ paśla hetaha19

Kultavy fiłosaf Valancin Akudovič vydaŭ śmiełuju knihu16

Taksist u Minsku najechaŭ na dvuch piešachodaŭ

Papadaje nie tolki ŭ kroŭ, a i ŭ jaječki. Upakoŭka ź pierapracavanaj papiery moža być bolš niebiaśpiečnaj za płastykavuju2

Jašyn: Łukašenka abmieńvaje palitviaźniaŭ na detali dla samalotaŭ «Biełavija»24

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruskamoŭnaj ajcišnicy z EPAM, jakaja viarnułasia z Hruzii, pahražaje da dziesiaci hadoŭ kałonii4

Biełaruskamoŭnaj ajcišnicy z EPAM, jakaja viarnułasia z Hruzii, pahražaje da dziesiaci hadoŭ kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →