Ekanomika1313

«Kumulatyŭny efiekt». Ministr adukacyi prahnazuje značnaje padaražeńnie navučańnia ŭ VNU

Ministr adukacyi Andrej Ivaniec anansavaŭ pavieličeńnie płaty za navučańnie ŭ vyšejšych navučalnych ustanovach Biełarusi.

«Dosyć doŭhi čas pavyšeńnie koštu navučańnia adbyvałasia vielmi pavolnymi tempami.

Naprykład, inflacyja i rost indeksa cen u minułym hodzie byli na ŭzroŭni 16%, nu i, adpaviedna, zarpłata padymałasia na ŭzroŭni nie mienš za hetuju adznaku, a košt navučańnia za minuły hod byŭ padniaty mienš čym na 7%.

Dadzienaja tendencyja strymlivańnia rostu nazirałasia na praciahu apošnich hadoŭ, i mienavita siońnia my majem svajho rodu nazapašany kumulatyŭny efiekt», — zajaviŭ Ivaniec.

Ciapier ministerstva raspracoŭvaje pavyšeńnie płaty za navučańnie ŭ VNU. «Vydatki štohod rastuć na 15-17%, my miarkujem, što za miežy hetaj sumy pavieličeńnie koštu nie vyjdzie», — kaža Ivaniec.

Ciapier studenty-płatniki padpisvajuć z VNU dadatkovaje pahadnieńnie. U siužecie ANT havorycca, što studentka BDU padpisała papieru, dzie poŭny košt navučańnia paznačany ŭ 15 tysiač rubloŭ na hod. Jana ž płaciła kala 5 tysiač rubloŭ. Ciapier jana baicca, što košt navučańnia budzie imknucca da hetaj sumy.

Hetym dadatkovym pahadnieńniem Minadukacyi choča pakazać studentam i ich baćkam, što jany nie całkam apłočvajuć navučańnie, a značyć, pavinny adpracoŭvać abaviazkovaje raźmierkavańnie, jakoje ciapier chočuć uvieści i dla płatnikaŭ.

Kamientary13

  • ivaniec - adukacyi kaniec
    26.11.2023
    dy začem vapšče choć jakoje abrazavanije (daže 3 kłasa carkoŭna-prychadskoj)? chadzić navučyŭsia - usio - u pole. pracavać. jak u siaredniavieččy
  • Nravoučienija
    26.11.2023
    Iditie i otrabatyvajtie. a to milicija prijediet. riemnia dast.
  • umka
    26.11.2023
    vot chorošo kole - jemu vysšieje obrazovanije nie nado. jeho ivaniec srazu pośle sielskoj škoły v akadiemiki proiźvieł

    "On biołoh i chimik, nikto nie skažiet, čto Łukašienko jeho taŝit za čto-to. I śpiecialisty, kotoryje jeho tiestirujut často, Akadiemii nauk hovoriat, čto on užie vuz zakončił. Jemu užie niečieho diełať v vuzie", – rasskazyvał priezidient v intiervju Vładimiru Sołovjevu. (tochka.by)

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ3

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Historyk Cimoch Akudovič razvažaje, jak pryciahvać ludziej da biełaruskaści i čym tut karysnyja ruskamoŭnyja prajekty12

Zialenski: Ukraina albo ŭstupić u NATA, albo budzie mieć jadziernuju zbroju20

Rasiju zapadozryli ŭ maštabnaj falsifikacyi ekanamičnaj statystyki10

Hrodzienski zaapark pakazaŭ, što vyrasła z dvuch miedźviedzianiataŭ-padkidyšaŭ1

U Rasii Maryna Vasileŭskaja stała dziciačaj lalkaj7

«Adna dziaŭčynka straciła prytomnaść paśla ŭkołu prosta na kalidory». Što ciapier adbyvajecca na Akreścina2

Kiraŭniki raźviedki krain Zachadu ŭstryvožanyja «dzikimi pavodzinami» rasijskich śpiecsłužbaŭ1

U Minsku znosiać adzin z budynkaŭ 6-j balnicy

U Polščy pryziamliŭsia pavietrany šar ź Biełarusi z nadpisami na ruskaj: na miesca adpraŭlali śpiecnaz1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ3

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →