Śviet11

Na rasijskaha śpievaka Šarłota zaviali kryminalnuju spravu za «reabilitacyju nacyzmu» i «abrazu pačućciaŭ viernikaŭ»

Ciapier Šarłot adbyvaje 13 sutak aryštu, a potym jaho etapujuć u Samarskuju vobłaść.

Kaciaryna Mizulina zajaviła, što na rasijskaha śpievaka Šarłota zaviali kryminalnuju spravu za «reabilitacyju nacyzmu» i «abrazu pačućciaŭ viernikaŭ». Ab hetym kiraŭnica «Lihi biaśpiečnaha internetu» napisała ŭ svaim telehram-kanale.

Ciapier Šarłot adbyvaje 13 sutak aryštu, jakija jamu pryznačyŭ Leninski rajonny sud Sankt-Pieciarburha 22 listapada pa spravie ab drobnym chulihanstvie, piša «Mieduza».

Ź Pieciarburha śpievaka etapujuć u Samarskuju vobłaść u pačatku śniežnia — pa zakančeńni terminu administracyjnaha aryštu.

U červieni śpiavak Šarłot apublikavaŭ rolik, na jakim jon spalvaje rasijski pašpart. U lipieni Šarłot prybiŭ da raśpiaćcia fatahrafiju patryjarcha RPC Kiryła i svoj vajskovy bilet. U listapadzie Kaciaryna Mizulina źviarnułasia sa skarhaj na śpievaka ŭ SK i MUS. Šarłota zatrymali 22 listapada ŭ aeraporcie Pułkava.

Za «reabilitacyju» nacyzmu Šarłotu moža pahražać da troch hadoŭ źniavoleńnia. Taksama śpievaku moža pahražać da piaci hadoŭ źniavoleńnia za spalvańnie pašparta RF i antyvajennyja vykazvańni.

Šarłot (Eduard Valerjevič Šarłot, 1988, Samara) — rasijski kampazitar, muzykant, śpiavak, aŭtar piesień i akcior. Pieršuju viadomaść atrymaŭ dziakujučy kavieram na pieśni hurta «Pošłaja Moli»; zatym — paśla ŭdziełu ŭ šou «Pieśni na TNT». Paźniej stała viadomaja pieśnia «Ščaka na ščaku», ź jakoj artyst vystupaŭ na šou «Viačerni Urhant»; taksama raspaŭsiudziłasia pieśnia-džynhł, napisanaja Šarłotam dla rekłamy «Miehafona». U sakaviku 2020 hoda byŭ vypuščany sumiesny sinhł z Marhienšternam pad nazvaj «Małyška».

Kamientary1

  • Vania.
    24.11.2023
    Mołodiec śpievak! Budieš s konciertami v Minskie, obiazatielno schožu.

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ3

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Sudziać hulca ŭ pokier, jaki ŭdzielničaŭ u čempijanacie Biełarusi — mierkavana, za padtrymku Ukrainy1

6000 dalaraŭ navaru za adnapakajoŭku ŭ starym domie. Try historyi, jak pradavali kvatery ŭ Minsku ŭ 2024 hodzie

Historyk Cimoch Akudovič razvažaje, jak pryciahvać ludziej da biełaruskaści i čym tut karysnyja ruskamoŭnyja prajekty12

Zialenski: Ukraina albo ŭstupić u NATA, albo budzie mieć jadziernuju zbroju20

Rasiju zapadozryli ŭ maštabnaj falsifikacyi ekanamičnaj statystyki10

Hrodzienski zaapark pakazaŭ, što vyrasła z dvuch miedźviedzianiataŭ-padkidyšaŭ1

U Rasii Maryna Vasileŭskaja stała dziciačaj lalkaj7

«Adna dziaŭčynka straciła prytomnaść paśla ŭkołu prosta na kalidory». Što ciapier adbyvajecca na Akreścina3

Kiraŭniki raźviedki krain Zachadu ŭstryvožanyja «dzikimi pavodzinami» rasijskich śpiecsłužbaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ3

Aficer-pahraničnik, jaki prajšoŭ praz turmu, raskazvaje pra žyćcio «da» i «paśla» dyj nie škaduje słoŭ pahardy dla amapaŭcaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →