Hramadstva1414

Ministr zajaviŭ, što biełaruskaja kultura ačyściłasia ad «destruktyŭnych elemientaŭ»

Anatol Markievič u duchu času nazvaŭ rabotnikaŭ haliny bajcami kulturnaha frontu. «Nas cełaje vojska».

Anatol Markievič. Fota: BiełTA

Ministr kultury Anatol Markievič z nahody Dnia rabotnikaŭ kultury parazvažaŭ ab stanie hetaj śfiery ŭ krainie.

Kiraŭnik viedamstva zajaviŭ, što rabotniki śfiery kultury mabilizavany na bitvu za Biełaruś, piša BiełTA.

«Kultura źjaŭlajecca toj śfieraj, jakaja zdolnaja dać hodny adpor antypatryjatyčnym i amaralnym vyklikam i pahrozam. Nas bolš za 50 tysiač. Heta cełaje vojska. I siońnia ŭsie my — bajcy kulturnaha frontu, mabilizavanyja na duchoŭnuju bitvu za Biełaruś.

Čas vybraŭ nas. Ad ministra da zahadčyka kłuba i sielskaha biblijatekara zaležyć pośpiech u baraćbie za rozumy i dušy suhramadzian», — zajaviŭ Markievič.

Jon taksama abviaściŭ pieramohu nad «destruktyŭnymi elemientami», ad jakich, na jaho dumku, biełaruskaja kultura ačyściłasia.

«Ačyściŭšysia ad destruktyŭnych elemientaŭ, kulturnaja supolnaść zasiarodziła namahańni na vyrašeńni hałoŭnaj zadačy — vychavańni dastojnych hramadzian i patryjotaŭ Biełarusi. U hetaj pracy aktyŭna vykarystoŭvajecca patencyjał našych muziejaŭ i abjektaŭ historyka-kulturnaj spadčyny», — miarkuje Markievič.

Ministr taksama pachvaliŭsia, što patryjatyčnaja ŭ razumieńni ŭładaŭ tematyka stała hałoŭnaj u pracy teatralna-vidoviščnych arhanizacyj i nacyjanalnaj kinastudyi «Biełaruśfilm».

Kamientary14

  • Kotya
    13.10.2024
    Očistiłaś nastolko, čto tiepieŕ na kulturnyje mieroprijatija chodiat tolko pod prinuždienijem i vsie, za čto bierietsia hosudarstvo prievraŝajetsia v sami znajetie čto. Očistiłaś tak, čto mołodieži niekoho słušať i niet popularnych ispołnitielej, kotoryje ostaliś v rb i u kotorych mnoho prosłušivanij. Očistiłaś tak čto na prazdniki prijezžajut v osnovnom rośsijanie, a ich etich samych prazdnikov tolko sovietskaja jerunda s vodkoj i šašłykom na zakusku.
  • Andrew
    13.10.2024
    [Red. vydalena]
  • Destruktyŭna-kulturny elemient
    13.10.2024
    [Red. vydalena]

«Pahladzicie, što narabili mužčyny». Maryna Mientusava — pra žančyn, što vyratujuć śviet, pracu ŭ Rasii, asabistaje žyćcio i «Obyčnoje utro»1

«Pahladzicie, što narabili mužčyny». Maryna Mientusava — pra žančyn, što vyratujuć śviet, pracu ŭ Rasii, asabistaje žyćcio i «Obyčnoje utro»

Usie naviny →
Usie naviny

Try malaŭničyja prysiadzibnyja parki, jakija varta naviedać uvosień2

Za apošnija dva dni na biełaruskich mieteastancyjach zafiksavana 11 rekordaŭ ciapła

Łukašenka spadziajecca, što rasijanie znojduć jamu naftu na Homielščynie8

U Hroznym adbyŭsia mahutny vybuch3

«Jany mianie atruciać». Vychodzić kniha z uspaminami Alaksieja Navalnaha1

Zialenski padaryŭ Papu Rymskamu karcinu, pryśviečanuju trahiedyi ŭ Bučy1

Iłan Mask prezientavaŭ taksi-bieśpiłotnik — biez rula i piedalaŭ7

Sabalenka ź ciažkaściu, ale prabiłasia ŭ finał turniru va Uchani4

U staroj savieckaj «panelcy» ŭ Minsku pradajecca piacipakajovaja kvatera z tryma bałkonami1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pahladzicie, što narabili mužčyny». Maryna Mientusava — pra žančyn, što vyratujuć śviet, pracu ŭ Rasii, asabistaje žyćcio i «Obyčnoje utro»1

«Pahladzicie, što narabili mužčyny». Maryna Mientusava — pra žančyn, što vyratujuć śviet, pracu ŭ Rasii, asabistaje žyćcio i «Obyčnoje utro»

Hałoŭnaje
Usie naviny →