Ekanomika11

«Heta žyvaja materyja». Biełaruś patrabuje źmianić formułu cany na rasijskuju naftu

Raman Hałoŭčanka, mahčyma, pryadkryŭ zakuliśsie vizitu Łukašenki na Vałaam.

Fota: pres-słužba Kramla

Biełaruś prapanuje asučaśnić formułu cany rasijskaj nafty, paviedamiŭ žurnalistam premjer Biełarusi pa vynikach siońniašniaj narady ŭ Łukašenki pa mižnarodnych pytańniach, piša BiełTA.

Jak rastłumačyŭ kiraŭnik urada, ciapier pamiž Biełaruśsiu i Rasijaj niama niejkich vostrych nievyrašalnych pytańniaŭ. Idzie charakterny dla krain z takimi ciesnymi ŭzajemasuviaziami praces vybudoŭvańnia madelaŭ supracoŭnictva ŭ kankretnych śfierach. U hetym pracesie tak ci inakš uźnikajuć niekatoryja pytańni, u tym liku jakija patrabujuć rašeńnia na ŭzroŭni kiraŭnikoŭ.

«Adny pytańni vyrašajucca, uźnikajuć novyja. Heta žyvaja materyja. Adnosiny (Biełarusi i Rasii) raźvivajucca vielmi burna, tamu to tam, to tam uźnikajuć niejkija pytańni, — rastłumačyŭ Raman Hałoŭčanka. — Tyja ci inšyja pytańni zaŭsiody jość na paradku dnia. Tamu Łukašenka i Pucin časta sustrakajucca».

Pavodle słoŭ premjer-ministra, madel supracoŭnictva dźviuch krain vybudoŭvajecca nastupnym čynam: kiraŭniki abmierkavali, dali ŭkazańni, paznačyli asnoŭnyja padychody, a zatym urady i ministry kładuć na papieru dasiahnutyja damoŭlenaści.

«Kanstrukcyi hetyja zaŭsiody niaprostyja. Jany zaviazanyja na surjoznyja finansavyja pytańni, uzajemnuju finansavuju, vytvorčuju, łahistyčnuju padtrymku. Heta ŭsio treba pakłaści na papieru», — skazaŭ jon.

Havoračy ab vynikach niadaŭnich pieramoŭ Alaksandra Łukašenki i Uładzimira Pucina na Vałaamie, premjer-ministr adznačyŭ: «Ciapier jany taksama abmierkavali, dali daručeńni. My budziem z rasijskimi kalehami ich adpracoŭvać».

Adno z pytańniaŭ, u pryvatnaści, datyčycca formuły cany na naftu. Nieabchodnaść jaje karekciroŭki Raman Hałoŭčanka patłumačyŭ dynamičnymi źmienami na naftavym rynku, u tym liku ŭ častcy ŭmoŭ pastavak i cenavaj kanjunktury na rasijskuju naftu ŭ adnosinach da etałonnych hatunkaŭ.

«Treba asučaśnić formułu cenaŭtvareńnia, kab jana ŭličvała novyja faktary, a nie tolki tyja, jakija dziejničali, kali hetaja formuła prymałasia», — patłumačyŭ premjer-ministr.

Kamientary1

  • Tar
    29.07.2024
    Ciapier Maskva moža łupić luby košt na naftu. Navat ŭ 1000% vyšej za mižnarodny košt. A dzie hety "vialiki haspadar" z saŭhasa Haradziec moža jašče ŭziać naftu? Party što ŭ Bałtycy, što ŭ Polščy, što va Ukrainie dla jaho začynieny. Naftu z Kazachstanu ci z Azierbajdžanu usiaroŭna kali i zavozić to praz rf, sa zhody i dazvołu rf. Sam sabie "vialiki strateh" razam ź jahonymi "krasaŭcami" - apryčnikami pastaviŭ rakam i ŭ poŭnuju zaležnaść ad Maskvy dy nastroju jahonych maskoŭskich haspadaroŭ. Ab čym ty dumaŭ Irad kali rabiŭ ździeki nad biełaruskim narodam, zdradžaŭ krainie, haŭkaŭ suprać susiedziaŭ, pomściŭ biełaruskamu narodu, zachaplaŭ samaloty, prymaŭ saŭdzieł ŭ vajennych i mižnarodnych złačynstvach, źniščaŭ ekanomiku, pryvatny siektar, hramackuju supolnaść razam z adukacyjaj, kulturaj i inšymi reštkami niezaležnaści i suvierenitetu dy lizaŭ boty rasiejskim akupantam. Tołki ab svajoj nikčemnaj uładzie dzie ty poŭnaja niekampitentnaść i nijakaj karyści ad ciabie niama akramia škody. Pojdzieš u historyju jak zdradnik, Irad, Iuda i kat, soram Biełarusi i biełaruskaha narodu.

«Učora byŭ niepubličny dzień, vielmi ciažki» — Łukašenka zajaviŭ, što vioŭ pieramovy z pradstaŭnikami Zachadu

«Učora byŭ niepubličny dzień, vielmi ciažki» — Łukašenka zajaviŭ, što vioŭ pieramovy z pradstaŭnikami Zachadu

Usie naviny →
Usie naviny

Dva šachiedy, što zalacieli ŭ Biełaruś nočču, prapali1

Ci hatovy Kavaleŭski vieści pieramovy ź Viktaram Łukašenkam?36

ES uzmocnić kantrol na miažy ź Biełaruśsiu i Rasijaj

Minčuk pastaviŭ u spalni byłoj žonki schavanuju kamieru i pierasłaŭ intymnyja videa jaje rodnym i siabram2

Dalar apuściŭsia za płanku 3,3 rubla

U licei ŭ Breście ŭspyška kišačnaj infiekcyi — u balnicu trapili 14 dziaciej

U Homieli źjaviŭsia prajekcyjny piešachodny pierachod. Što heta takoje?

«Źlataŭ na Bali — zrabiŭ usio, što treba». Jak rełakanty jeździać na lačeńnie ŭ inšyja krainy4

U kaściole ŭ Francyi znajšli daŭno stračanuju karcinu Batyčeli1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Učora byŭ niepubličny dzień, vielmi ciažki» — Łukašenka zajaviŭ, što vioŭ pieramovy z pradstaŭnikami Zachadu

«Učora byŭ niepubličny dzień, vielmi ciažki» — Łukašenka zajaviŭ, što vioŭ pieramovy z pradstaŭnikami Zachadu

Hałoŭnaje
Usie naviny →