Śviet33

Prezident Małdovy ahučyła infarmacyi pra płan destabilizacyi krainy. U im mieli ŭdzielničać i hramadzianie Biełarusi

Prezident Małdovy Maja Sandu paćvierdziła, što ŭkrainski bok pieradaŭ joj płany Kramla pa destabilizacyi situacyi ŭ Małdovie i što rychtavalisia siłavyja dziejańni z pryciahnieńniem dyviersantaŭ z-za miežaŭ krainy — z Rasii, Biełarusi i Bałkan, piša newsmaker.md.

Fota: Aurel Obreja / AP

Pra heta jana zajaviła na śpiecyjalnym bryfinhu.

«Heta karotkaterminovy płan, jaki praduhledžvaje dyviersii z pryciahnieńniem asob z vajennaj padrychtoŭkaj, pieraapranutych u cyvilnaje. Jany płanujuć hvałtoŭnyja dziejańni, u tym liku napady na niekatoryja dziaržustanovy i zachop zakładnikaŭ», — zajaviła Maja Sandu.

Pavodle jaje słoŭ, pieradadzienyja Kijevam materyjały ŭtrymlivajuć padrabiaznuju dakumientacyju łahistyki dla arhanizacyi hetych dyviersijnych dziejańniaŭ.

«Płan praduhledžvaje vykarystańnie ludziej z-za miežaŭ krainy dla hvałtoŭnych dziejańniaŭ u Małdovie. Naprykład, materyjały ŭtrymlivajuć instrukcyi dla ŭjezdu ŭ Małdovu hramadzian RF, Biełarusi, Sierbii i Čarnahoryi», — dadała prezident.

Sandu adznačyła, što «pry ažyćciaŭleńni płana złačyncy raźličvajuć na niekatoryja ŭnutranyja siły, u pryvatnaści, na takija złačynnyja hrupoŭki, jak partyja «Šor», na niekatorych vieteranaŭ, na byłych supracoŭnikaŭ pravaachoŭnych orhanaŭ i na ludziej, viadomych svaimi suviaziami z Płachatniukom».

Sa słoŭ Sandu, meta hetych dziejańniaŭ — «źviaržeńnie kanstytucyjnaj i lehitymnaj ułady ŭ Kišyniovie» i zamiena jaje na nielehitymnuju, prarasijskuju, «kab Rasija zmahła spynić praces jeŭrapiejskaj intehracyi respubliki i vykarystoŭvać Małdovu ŭ vajnie suprać Ukrainy».

Prezident zajaviła, što parłamient Małdovy pavinien jak maha chutčej pryniać zakonaprajekty, jakija daduć Słužbie biaśpieki i prakuratury nieabchodnyja instrumienty «dla bolš efiektyŭnaj baraćby z ryzykaj biaśpiecy krainy».

«Usich, chto ŭdzielničaje ŭ takich akcyjach i chto ich abaraniaje, nieabchodna pryciahnuć da adkaznaści», — dadała kiraŭnik dziaržavy.

Sandu zaklikała hramadzian być pilnymi i daviarać aficyjnaj infarmacyi, tamu što «najbolš ahresiŭnaja forma ataki — heta infarmacyjnaja ataka».

«Sproby Kramla zładzić hvałt u našaj krainie nie ŭviančajucca pośpiecham. Zachoŭvajem spakoj i vierym u Małdovu», — skazała Sandu.

Kamientary3

  • Tak dumaju
    13.02.2023
    Napeŭna, Ukraina biare kurs na chirurhičnaje lačeńnie prydniastroŭskaj "rakavaj puchliny"...
  • Apanas
    13.02.2023
    A marsijanie tam nia mieli namieru paŭdzielničać ? Spadarynia apaviadaje pra toje, što nie adbyłosia, i čaho nia mieła miesca, i pryplataje da taho biełarusaŭ. Jakoje byrła jana tam pje ? Heta ž u styli łukachunty, naviešvać cetliki, narodžanyja chvoraj fantazijaj, dy abvinavačvać u tym, čaho nie było, što sam ža i vydumaŭ !
  • Małdavanin
    13.02.2023
    Tak dumaju,Ukraina brała niepasredny ŭdzieł u stvareńni hetaj puchdiny razam z Rasijaj na pačatku 90ch 

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj20

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj

Usie naviny →
Usie naviny

Ajcišnik paśla 3+ hadoŭ u EPAM staŭ aficyjantam. Pracu ŭ IT tak i nie znajšoŭ1

HUR Ukrainy atakavała rasijskuju bazu bieśpiłotnikaŭ u Siryi

Padazravanamu ŭ zamachu na Trampa vystavili abvinavačvańnie3

Pa śviecie raspaŭsiudžvajecca novy varyjant kavidu CHIES. Čym jon adroźnivajecca ad papiarednich1

Źlapili z taho, što ŭžo było: pačaŭ pracu novy telekanał — «Pieršy infarmacyjny»7

Ramzan Kadyraŭ vyhulaŭ pa Hroznym matacykł «Minsk»2

«Žyć budzieš, ale baby nie zachočaš». Jak u 1939 Biełaruś abjadnałasia38

«Mučymsia». Dalnabojščyk raskazaŭ, što ŭ čarzie na miažu pad Brestam stajać tydniami1

Rasijski prapahandyst, pra śmierć jakoha paviedamlała HUR Ukrainy, pakul žyvy1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj20

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj

Hałoŭnaje
Usie naviny →