Śviet2121

Pucin u intervju Karłsanu abvinavaciŭ Kijeŭ i Zachad u pačatku ciapierašniaj vajny va Ukrainie

«Rasija čakała, što jaje voźmuć u brackuju siamju «cyvilizavanych narodaŭ», ničoha padobnaha nie adbyłosia. Vy nas padmanuli», — skazaŭ rasijski kiraŭnik.

Fota: Gavriil Grigorov / Sputnik, Kremlin, Pool Photo via AP

Uładzimir Pucin u intervju Takieru Karłsanu abvinavaciŭ Ukrainu i Zachad u pačatku ciapierašniaha vajskovaha kanfliktu, zaklikaŭ Vašynhton pierahledzieć svaju pazicyju i paćvierdziŭ, što Rasija «hatovaja da dyjałohu», piša Bi-bi-si.

Prezident Rasii zajaviŭ viadomamu amierykanskamu žurnalistu Takieru Karłsanu, što jašče ŭ pačatku 2000-ch, staŭšy prezidentam, jon sprabavaŭ naładzić adnosiny z Zachadam i navat spytaŭ u svoj čas prezidenta Klintana, ci mahčyma dla Rasii dałučycca da NATO.

Sa słoŭ Pucina ŭ vyniku jon atrymaŭ admovu. «Kali b jon skazaŭ «Tak», pačaŭsia b praces zbližeńnia, i ŭ kančatkovym vyniku heta mahło b adbycca, kali b my ŭbačyli ščyraje žadańnie partnioraŭ zrabić heta. Ale hetym nie skončyłasia», — skazaŭ Pucin.

«Rasija čakała, što jaje voźmuć u brackuju siamju «cyvilizavanych narodaŭ», ničoha padobnaha nie adbyłosia. Vy ž nas padmanuli — ja kali kažu «vy», nie vas asabista maju na ŭvazie, viadoma, a Złučanyja Štaty, — abiacali, što nie budzie pašyreńnia NATO na ŭschod, ale heta adbyłosia piać razoŭ, piać chvalaŭ pašyreńnia», — skazaŭ Pucin Takieru Karłsanu.

Pucin znoŭ paŭtaryŭ svaje staryja śćviardžeńni, što da ciapierašnich varožych stasunkaŭ Rasii z Zachadam pryviało pašyreńnie NATO na ŭschod i pierśpiektyva ŭstupleńnia ŭ aljans Ukrainy.

Ź jahonych słoŭ, tryhieram, jaki pryvioŭ da vajskovaha kanfliktu, staŭ «dziaržaŭny pieravarot u Kijevie» ŭ 2014 hodzie i paśla — admova Kijeva vykonvać Minskija pahadnieńni.

Pucin taksama zajaviŭ, što Rasija była hatovaja da viartańnia Danbasa ŭ skład Ukrainy.

«Ja ščyra ličyŭ, što kali ŭsio ž taki ŭdasca ŭhavaryć tych ludziej, jakija na Danbasie žyvuć, — ich treba było jašče ŭhavaryć viarnucca ŭ ramki ŭkrainskaj dziaržaŭnaści, — to pastupova, pastupova rany zažyvuć», — skazaŭ Pucin.

Ale, pa jaho słovach, U Kijevie chacieli vyrašyć pytańnie z dapamohaj vajennaj siły. Sa słoŭ rasijskaha prezidenta, ciapierašniuju vajnu pačała Ukraina «vosiem hadoŭ bambiŭšy Danbas», a nie Rasija.

Pucin taksama zajaviŭ, što, kali b nie Vašynhton i brytanski premjer Barys Džonsan, na jaho dumku, jakija pieraškodzili zaklučyć Stambulskaje pahadnieńnie, vajna ŭžo daŭno skončyłasia b.

Jon skazaŭ, što Vašynhton pavinien pierahledzieć svaju pazicyju. «Varyjanty jość, było b žadańnie», — skazaŭ Pucin, dadaŭšy, što Maskva hatovaja da dyjałohu, ale nie ŭdakładniŭšy, na jakich umovach.

Uładzimir Pucin abvinavaciŭ Złučanyja Štaty ŭ padryvie «Paŭnočnaha patoku», zajaviŭšy, što «ŭ CRU niama alibi».

«Usio heta było b śmiešna, kali b nie było tak sumna», — vymaviŭ Pucin, kažučy pra stasunki Rasii, Ukrainy i Zachadu.

«Hetaja biaskoncaja mabilizacyja na Ukrainie, isteryka, unutranyja prablemy, usio heta… rana ci pozna ŭsio roŭna my damovimsia».

Adkazvajučy na pytańnie Karłsana pra toje, ci napadzie Rasija na Polšču, Pucin zajaviŭ, što heta adbudziecca, tolki kali Polšča napadzie na Rasiju. «U nas niama nijakich intaresaŭ ni ŭ Polščy, ni ŭ Łatvii — nidzie. Navošta nam heta? U nas prosta niama nijakich intaresaŭ», — skazaŭ rasijski prezident.

Takier Karłsan spytaŭ Pucina pra žurnalista Wall Street Journal Evana Hierškoviča, jaki znachodzicca ŭ rasijskaj turmie.

«Ja nie vyklučaju, što čałaviek, pra jakoha vy kažacie, mister Hierškovič, zmoža viarnucca na radzimu. U kančatkovym rachunku, nie maje nijakaha sensu trymać jaho ŭ turmie ŭ Rasii», — adkazaŭ rasijski prezident, daŭšy zrazumieć, što mahčymy abmien Hierškoviča, kali budzie sustrečny ruch z boku ZŠA.

«Nu tolki treba damaŭlacca», — dadaŭ Pucin.

Kamientary21

  • Vaŭkałak
    09.02.2024
    Bła, bła, bła. Usie navokał vinavatyja, a ty bieły i puchnaty. Iłžyvaja, strauiŭšaja suviaź z realnaściu pačvara adčuvaje, što kaniec blizka.
  • Kazik
    09.02.2024
    Łohika Pucina absalutna terarystyčnaja: "nie mahu daciahnucca da Vašynhtona, dyk pajdu na Kijeŭ. Nie mahu razbambić Zialenskaha, dyk budu bambić mirnych žycharoŭ".
    Zachad možna abvinavacić nie ŭ tym, što pašyraŭ NATO nasupierak Rasiei, a ŭ tym, što pry ŭsim hetym nie abaraniŭ vajennym čynam Ukrainu.
  • a.hto.tam.idze
    09.02.2024
    Pravasłaŭny čekist Pucin uvieś čas chacieŭ stać cyvilizavanym čałaviekam, ale jaho ŭ ich nie ŭziali. Pryjšłosia stać fašystam i chu#łom.

«Handal ludźmi? Palitźniavolenyja sami prosiać, kab niechta ich užo kupiŭ». Manałoh Jaŭhienii Doŭhaj19

«Handal ludźmi? Palitźniavolenyja sami prosiać, kab niechta ich užo kupiŭ». Manałoh Jaŭhienii Doŭhaj

Usie naviny →
Usie naviny

Dyrektar «Prezident-hatela» nazvaŭ biełaruskuju stravu, jakuju lubiać kiraŭniki inšych krain3

Rasijski apazicyjanier, jaki vyjšaŭ pa abmienie viaźniami: Dla mianie niedapuščalna dapamahać USU50

Stolki aŭtobusaŭ na miažy ź Litvoj i Polščaj jašče nie było19

Śpiavačka Cina Karal prachodzić vajennuju padrychtoŭku ŭ «Azovie»4

Brytanski viaślar staŭ pieršym, chto zavajavaŭ alimpijskija miedali ŭ mužčynskim i žanočym zaliku. Jak tak?5

Amierykancy ci rasiejcy — kaho vybrać pry analizie DNK?3

Kadyraŭ zajaviŭ, što całkam zdarovy, i staŭ adciskacca na kamieru3

Biełaruskija fabryki pakazali varyjanty školnaj formy FOTY15

U heta składana pavieryć, ale Novak Džokavič upieršyniu ŭ karjery staŭ alimpijskim čempijonam1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Handal ludźmi? Palitźniavolenyja sami prosiać, kab niechta ich užo kupiŭ». Manałoh Jaŭhienii Doŭhaj19

«Handal ludźmi? Palitźniavolenyja sami prosiać, kab niechta ich užo kupiŭ». Manałoh Jaŭhienii Doŭhaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →