Vajna4747

Onet: Ihnaravańnie biełaruskaj apazicyi — sumnaja prajava strachaŭ Zialenskaha

Učora ź mitynhu ŭ Varšavie paśla pramovy Bajdena vioŭ tranślacyju najbolšy polski partał Onet.pl. Žurnalisty brali kamientary ŭ prysutnych i ŭ niejki momant padyšli da dziaŭčyny ź bieł-čyrvona-biełym ściaham. Jaje słovy vyklikali abmierkavańnie ŭ studyi.

Uładzimir Zialenski. Fota: AP / Efrem Lukatsky

Adznačym, što žurnalist nazvaŭ ściah bieła-čyrvonym. Ale dziaŭčyna jaho papraviła i raspaviała:

«Dobryja ŭražańni, bo była ŭzhadanaja reč, jakaja dla mianie vielmi važnaja. Heta zhadka pra Biełaruś, jakaja zmahajecca za demakratyju i svabodu. Bo, chutčej za ŭsio, u chutkim časie biełaruskija vojski dałučacca da rasijskich. U vyniku dyskryminacyja i presinh ludziej, jakija zmahajucca za volnaść Biełarusi, buduć jašče bolš zaŭvažnyja. Tamu ja pryšła siudy ŭ roli «chadziačaha ściaha» volnaj Biełarusi. Kab nahadać, što my ŭsie razam zmahajemsia za svabodnuju Ukrainu i za svabodnuju Biełaruś».

I voś paśla hetych słoŭ žurnalist pačaŭ vybačacca, što nie zaŭvažyŭ jašče adnaho, biełaha koleru na ściahu. Kamientar biełaruski vyklikaŭ u studyi abmierkavańnie miesca Biełarusi ŭ pytańni vajny va Ukrainie.

Kaardynatar, kamientatar i redaktar servisu Onet Politico Michał Braniatoŭski, jaki prysutničaŭ u studyi, na słovy viadučaha pra toje, što vialiki niespakoj ukrainskaha boku vyklikaje vialikaja kolkaść biełaruskich vajskovych padraździaleńniaŭ na biełaruska-polskaj miažy, zaŭvažyŭ:

«Nie nastolki vialikaja kolkaść vojskaŭ na miažy i nie nastolki hety strach vialiki. Hranicu pa poŭnač ad Kijeva vielmi ciažka pierajści z-za bałot i raźlivu, vyklikanaha padryvam płaciny. Tym nie mienš Ukraina baicca, što niešta možna zdarycca z boku Biełarusi. Sumnaja prajava hetaj bojazi zaklučajecca ŭ tym, što ŭkrainskija ŭłady nie chočuć sustrakacca ź biełaruskaj apazicyjaj.

Zialenski z samaha pačatku vajny navat nie razmaŭlaŭ ź Cichanoŭskaj. Heta nie z-za taho, što jon jaje nie lubić ci žadaje zła biełaruskaj apazicyi. Jon nie choča razdražniać Łukašenku.

Takim čynam, heta žorstkaja palityka. Da taho ž sam prezident Ukrainy nie zhadvaŭ Biełaruś, niahledziačy na toje, što hetaja kraina — vielmi važny hulec u rehijonie.

Kali jon stolki razoŭ zhadvaŭ pra demakratyju i svabodu, to pavinien uspomnić biełarusaŭ, jakija pazbaŭlenyja ŭ značnaj stupieni i adnaho, i druhoha».

Admietna, što ŭ tranślacyjach polskich telekanałaŭ učora pierad pramovaj Bajdena pieryjadyčna ŭzhadvałasia, što pasłuchać jaho sabralisia nie tolki palaki, ale i ŭkraincy, a taksama šmat biełarusaŭ.

Čytać jašče:

U tranślacyi bolšaści ŭkrainskich kanałaŭ nie zhadali słoŭ Bajdena pra Biełaruś

«Svabodnyja ludzi nikoli nie pahodziacca žyć u ciemry i niesvabodzie». Pra što havaryŭ Bajden u Varšavie

Kamientary47

  • Pietro
    22.02.2023
    Što takoje biełaruskaja apazicyja i čamu Zialenski jaje ihnaravać nie moža?

    PKK - biełaruski narod a nie apazicyja

    Zachraśli vy ŭžo ŭ svajej apazicyjnaj roli
  • Šuflada
    22.02.2023
    Da kakoj strach... Eto politika! Vsio on pravilno diełajet. Jeśli jesť vozmožnosť iźbiehať problem s vyhodoj dla siebia - śledujet etim polzovaťsia.
  • Łoł
    22.02.2023
    Ja by prapanavaŭ spynić hetyja biaskoncyja najezdy na Ŭkrainu i skancentravacca na sabie. Biełaruskaja apazicyja, nakolki ja razumieju, dahetul nie aformiła dla siabie vyraznuju  kancepcyju novaj Biełarusi. Tolki-tolki prahučali  słovy Cichanoŭskaj pra biełaruskuju movu. Hetyja słovy pavinny byli hučać dva hady tamu. Tolki-tolki Cichanoŭskaja zajaviła ab vychadzie z Sajuznaj dziaržavy, a hetyja słovy pavinny byli hučać dva hady tamu. Tolki-tolki prahučali słovy ab vychadzie z ADKB, a heta treba było kazać dva hady tamu. Možna praciahvać biaskonca. Razumiejecie ŭ čym sprava, kańjukturščykaŭ nichto nie lubić, bo nieviadoma čaho čakać ad ich u budučyni. Tamu davajcie ŭžo vyznačajciesia narmalna. Pieršy krok zrobleny, ale treba rabić jašče sotniu. Sotniu zajavaŭ pa fundamientalnych dla Biełarusi pytańniach. Navat kali hetyja zajavy nie spadabajucca savietyzavanaj častcy biełaruskaha hramadstva. Usie našyja susiedzi praz heta prajšli. Kali budzie pabudavany padmurak, kali Zachad i Ŭkraina ŭbačać cełasnuju karcinu Novaj Biełarusi, to razmova pasuniecca nie tolki na źniešnim kirunku, ale i na ŭnutranym. I Paźniak ruku vam praciahnie i połk Kalinoŭskaha, i dyjaspary, i ŭsie na śviecie. Voś i budzie abjadnańnie. Ludzi hetaha ad vas čakajuć. Nie tolki za miažoju, ale i ŭ Biełarusi. Narod choča być upeŭnienym, što budzie stvaracca narmalnaja kłasičnaja jeŭrapiejskaja dziaržava, što ich vysiłki byli nie daremnyja. Im nie patrebny čarhovy eśpierymient ad MHIMO ci Hazproma.

U Homieli padletak prynios u škołu nož, kab zabić adnakłaśnikaŭ, jakija ź jaho ździekavalisia2

U Homieli padletak prynios u škołu nož, kab zabić adnakłaśnikaŭ, jakija ź jaho ździekavalisia

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp prypyniŭ usie prahramy dapamohi ZŠA inšym krainam8

Łukašenka skazaŭ, što jamu spadabaŭsia «Siaroža Syrankoŭ»20

Za $18 tysiač pradajuć Audi 80. Pradaviec zapeŭnivaje, što heta jašče vielmi tanna6

Eks-chakieista moładzievaj zbornaj Biełarusi sudziać za ŭdzieł u pratestach

U vyniku pažaru ŭ hateli ŭ Turcyi zahinuli 66 čałaviek1

U Minsku znoŭ źbili piešachoda: traŭmy atrymała dziaŭčyna4

«Nielha kryŭdzić, abražać tych, chto byŭ da ciabie». Łukašenka aburyŭsia pramovaj Trampa33

Kapialuš Miełanii Tramp: što chavajecca za stylnym žestam pieršaj łedzi Amieryki28

U Brasłavie — busieł, u Biełaviežskaj puščy — lisički. Ciopłaje nadvorje zabłytała pryrodu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Homieli padletak prynios u škołu nož, kab zabić adnakłaśnikaŭ, jakija ź jaho ździekavalisia2

U Homieli padletak prynios u škołu nož, kab zabić adnakłaśnikaŭ, jakija ź jaho ździekavalisia

Hałoŭnaje
Usie naviny →