Mierkavańni88

«Kaniec epochi imitacyi». Cyhankoŭ — pra vierahodnuju admienu vybaraŭ

Učora Alaksandr Łukašenka pryznaŭsia: jon škaduje, što pry źmienie Kanstytucyi nie admianili pramyja vybary, bo lepiej było b, kab Usiebiełaruski narodny schod vybiraŭ prezidenta, tamu što vybary «ŭ toj ci inšaj stupieni razhojdvajuć situacyju». Žurnalist Vital Cyhankoŭ miarkuje, što hetyja vykazvańni Łukašenki, mahčyma, śviedčać pra kaniec epochi — epochi imitacyi.

«Usie apošnija hadoŭ 25, paśla 1996-ha, ułada ŭ Biełarusi była zakłapočanaja imitacyjaj vybaraŭ, imitacyjaj isnavańnia hramadzianskaj supolnaści, imitacyjaj isnavańnia svabodaŭ i pluralizmu. Dziela hetaha stvaralisia roznyja struktury, arhanizoŭvalisia składanyja śpiecapieracyi pad nazvaj «vybary», jakija, adnak, niahledziačy na zahadzia viadomy vynik, usio roŭna stanavilisia šturškom dla narodnych pratestaŭ», — piša Cyhankoŭ.

A 2020-y, miarkuje aŭtar, staŭ nastolki mahutnym uzrušeńniem dla psichiki adnaho čałavieka, što jon vyrašyŭ: nikoli znoŭ, takoje bolš nie paŭtarycca!

«Ciapier usio. Imitacyi demakratyi bolš nie budzie, imitacyi niejkich suśvietnych praviłaŭ, niejkich «vybaraŭ», nibyta ŭ nas «usio jak u ludziej» — nie budzie. Aficyjnaja Biełaruś bolš nie pretenduje ŭvachodzić u siamju sučasnych narodaŭ. Makiej, jaki raniej dakazvaŭ zachodnim partnioram, što «dajcie nam čas, nie ŭsio adrazu, nie pryśpiešvajcie, my pastupova idziom da vašych kaštoŭnaściaŭ, ale nie ŭsio chutka robicca» — ciapier, vidać, u svaich listach zachodnikam budzie cytavać Azaronka.

Niechta moža padumać, što navat łukašystam stanie «niajomka» ad taho, što ich lidara ciapier nie buduć «usienarodna vybirać». Bo jany ž hadami tłumačyli svaju addanaść pravadyru aficyjnymi «vynikami» vybaraŭ. Ale, dumaju, ludziam, jakija zastalisia «łukašystami» paśla žniŭnia 2020-ha, užo ŭsio roŭna», — piša Cyhankoŭ. Jon dumaje, što jany apraŭdajuć usio, što b ni rabiŭ Łukašenka.

Siarod mnohich nastupstvaŭ hetaha mahčymaha kroku, admovy ad vybaraŭ, žuranalist vydzialaje nastupnaje.

«Ciapier navat farmalna i jurydyčna źnikaje lubaja mahčymaść zakonnaj, lehalnaj źmieny ŭłady», — piša jon.

Kamientary8

  • BND
    31.08.2022
    Heta tolki padreślivaje tezis što ŭ Biełarusi treba pasadu prezidenta skasavać jak deskredytyrujučy faktar, jaki nie dazvalaje isnavać ratacyi ŭ orhanach kiravańnia i pryvodzić da pavalnaj karupcyi i teroru nad narodam.
  • *
    31.08.2022
    Mahčymaść źmieny ułady źnikła ŭ listapadzie 1996, kali što
  • Bałtarus
    31.08.2022
    Ničieho udivitielnoho - vsio k etomu i šło. Lehalnyj triek był otkryt liš formalno, i očień žal, čto nie vsie eto ponimali v svoje vriemia. Poetomu jeśli kto-to v Biełarusi jeŝie chočiet idti k vłasti, to jemu ostajetsia tolko dva puti: ili primykať k suŝiestvujuŝiej, ili otbirať jeje siłoj. Trieťjeho, k sožaleniju, nie dano.

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»21

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»

Usie naviny →
Usie naviny

Uspyška virusa Marburh moža pieraraści ŭ novuju pandemiju. Što heta za chvaroba?3

Čerhi z aŭtobusaŭ na miežach Biełarusi znoŭ źnikli

Vielmi mocny pažar na naftabazie ŭ Piermskim krai Rasii

Byvaj, Jeŭropa! Biełarusy kančatkova pierasadžvajucca na kitajskija aŭto20

Na Nobieleŭskuju premiju miru sioleta pretenduje 286 kandydataŭ

Viadučaja Bi-bi-si vypadkova adpraviła pytańni Borysu Džonsanu pierad intervju. Intervju pryjšłosia admianić

Haniec ź Irana jechaŭ papiaredzić Nasrału, što Izrail źbirajecca taho zabić. Abodva zahinuli ŭ bunkiery2

«Ja tupiŭ. I sumniavaŭsia. I rvaŭsia pamiž niekalkimi pačućciami. I ciapier mnie soramna». Kranalnaj historyjaj padzialiŭsia biełaruski śviatar3

Praŭładny błohier pachvaliŭsia, što atrymaŭ śmiešny majomasny padatak. Ale ŭ kamientaryjach jaho prymusili raskryć praŭdu5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»21

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»

Hałoŭnaje
Usie naviny →