Zdareńni1212

U Minsku bajcoŭskija sabaki napali na chłopca ź invalidnaściu, ludzi ledź uratavali 

Napad adbyŭsia ŭ minskim rajonie Ściapianka ŭ minułuju subotu, kala adnajmiennaha kancavoha prypynku. Pa słovach vidavočcaŭ, haspadar nie zmoh utrymać na pavadku dvuch bajcoŭskich sabak biez namordnikaŭ. Adciahnuć sabak dapamahli kiroŭcy śmiećciavoza, jaki prajazdžaŭ mima, a spyniali kroŭ da pryjezdu chutkaj zvyčajnyja minaki, piša «Anłajnier».

Toje, što adbyłosia, miascovyja apisvajuć jak ekšn-tryler.

«Ludny prypynak, čas pik, usie čakajuć aŭtobusa, i raptam kryk: «Dapamažycie! Ratujcie!» — na chłopca napali dva bujnyja sabaki, a haspadar nie moža ich advieści. Adzin učapiŭsia ŭ nahu, druhi kusaje za hałavu, za vucha — pavalili na travu i rvuć u roznyja baki. Pyrskaje kroŭ, ludzi ŭ šoku, padyści bajacca — usio adbyłosia zanadta chutka.

Potym pačuŭsia hudok śmiećciavoza, mašyna spyniłasia, i ź jaje vybiehli dvoje mužčyn. Kali b nie jany, chłopca naŭrad ci zmahli b vyratavać», — miarkuje miascovy žychar Valeryj.

Vyratavalnikami stali Andrej Ščarbuk i Uładzimir Uścin — rabotniki «Śpieckamunaŭtatransa». Jany rehularna prybirajuć śmiećcie na hetym učastku i ŭ hetuju subotu ŭziali dadatkovuju źmienu.

«Kali ŭbačyli, adrazu vybiehli i stali sprabavać adahnać sabak. Zdarovyja takija — parodu nie viedaju, ale vidać, što bajcoŭskija. Ja viedaŭ, što bić ahresiŭnaha sabaku nielha: budzie tolki horš. Tamu staŭ stukać kluškaj pa asfalcie pobač, kab adciahnuć ich uvahu i spudzić. A Vałodzia ŭ hety čas ciahnuŭ za łancužok, — raskazvaje Andrej. — My tut časta prybirajemsia na rajonie, chłopcaŭ hetych raniej bačyli. Jany nibyta pryjacieli, i ŭ abodvuch prablemy z nahami — padobna, što DCP.

Haspadar sprabavaŭ, ale nie moh adciahnuć sabak, i ja staŭ dapamahać jamu. Bolš za ŭsio ja bajaŭsia, što toj, što kusaje za hałavu, zaraz učepicca ŭ šyju — i ŭsio skončycca, tamu śpiecyjalna adsiakaŭ ad hetaha miesca, skručvaŭ jak moh. Kali atrymałasia adahnać, my zastalisia čakać chutkuju i milicyju», — uspaminaje Uładzimir.

Da taho momantu vypadkovyja minaki ŭžo adyšli ad šoku i pačali dapamahać.

«Ludziej nazirała vielmi šmat, ale dapamahčy nie pabajalisia adzinki. Spyniŭsia chłopiec na mikraaŭtobusie, padbieh i dapamoh nakłaści žhut na pakusanuju nahu. U paciarpiełaha pačaŭsia kryvaciok, jon źbialeŭ, pačaŭ hublać prytomnaść — kali b hetaha nie zrabili, to lekaraŭ jon moh by i nie dačakacca.

Vielmi dapamahła jašče dziaŭčynka hadoŭ 10-12: jana stała razmaŭlać z pakusanym, nie dajučy jamu zapluščyć vočy i zasnuć, paiła vadzicaj, pakul nie pryjechała chutkaja. Haspadar advioŭ sabak i viarnuŭsia — jon taksama byŭ u šoku, u jaho pačałasia paničnaja ataka. Zusim juny byŭ, nakulhvaŭ pry chadzie — jak jamu z takimi «pitbulami», — dapaŭniaje historyju Valeryj, prykładajučy videa sa svajho telefona.

Paciarpiełaha advieźli ŭ balnicu. Źviazacca ź im asabista nie ŭdałosia, ale ŭ supołcy žycharoŭ Ściapianki ŭ Viber zapeŭnivajuć, što chłopiec idzie na papraŭku. Spravaj ciapier taksama zajmajecca milicyja.

Žychary Ściapianki ŭžo napisali list na imia dyrektara «Śpieckamunaŭtatransa» z udziačnaściu Andreju i Uładzimiru, jakija nie razhubilisia ŭ krytyčnaj situacyi i vyratavali chłopca.

Miascovyja kažuć, što vyhuł vialikich sabak biez namordnikaŭ — heta ahulnaja prablema ŭsiaho rajona. Sabak, jakija pakusali chłopca, a taksama jašče niekalki inšych bujnych bajcoŭskich sabak bačyli biez namordnikaŭ i da, i paśla incydentu (praŭda, užo na pavadku ŭ inšaha, bolš mocnaha mužčyny).

Kamientary12

  • Ściapianščyk
    30.04.2024
    Jazep, haspadar hetych sabak - były mient.
    Dalej treba niešta raskryvać ?
  • Sierhiej
    30.04.2024
    Kohda žie eti urody užie budut namordniki odievať? Ludi, zapasajtieś nožami raz milicija ničieho nie priedprinimajet, siehodnia rotviejlera priam riadom biez namordnika provieli, jeśli b on schvatiłsia za nohu variant był by tolko odin nožom v hołovu, no noža nie było, nikto b nie pomoh, poetomu v śledujuŝij raz budu brať.
  • ,,
    30.04.2024
    "Ludziej nazirała vielmi šmat, ale dapamahčy nie pabajalisia adzinki"
    "lublu" takich "naziralnikaŭ"-raziavak.. dapamahčy nie možaš, dyk čaho piališsia?

Brescki deputat pabudavaŭ elitny dom na nabiarežnaj. Ceny mohuć šakavać navat minčukoŭ2

Brescki deputat pabudavaŭ elitny dom na nabiarežnaj. Ceny mohuć šakavać navat minčukoŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Novy internat BNTU amal hatovy. Voś jak jon vyhladaje znutry6

«Pasyłka nie moža być dastaŭlena». U machlaroŭ novy mietad — jany pradstaŭlajucca poštaj1

«Začyščać buduć usich, kamu nie dazvolena vykazvacca»3

Na niekalki dzion źmianiajucca maršruty hramadskaha transpartu ŭ Minsku, u tym liku aŭtobusa №100

«Čaho vam nie chapała? Žyvi — nie chaču!» Pahladzieli «Ekstremisty» — novy śpiektakl «Kupałaŭcaŭ»5

Pačynajuć sudzić analityka Andreja Parotnikava. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ1

Były biełaruski śpiecnazaviec sprabavaŭ uzarvać uładalnika bara ŭ Maskvie4

«Heta strašna, ale i naradžać taksama strašna». Žanočy atrad z Bučy źbivaje rasijskija drony1

Viarnulisia čerhi z furaŭ na polskaj miažy

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Brescki deputat pabudavaŭ elitny dom na nabiarežnaj. Ceny mohuć šakavać navat minčukoŭ2

Brescki deputat pabudavaŭ elitny dom na nabiarežnaj. Ceny mohuć šakavać navat minčukoŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →