Hramadstva

«Pisaŭ listy studentam-viaźniam, u jakich apisvaŭ fizičnyja cikavyja fakty». Što viadoma pra navukoŭca Juryja Adamava, asudžanaha za danaty

Kalehi i siabry raspaviali «Novamu času» pra fizika, adnaho sa stvaralnikaŭ navukova-papularnaha časopisa «PAMYŁKA» Juryja Adamava, jakoha pazaŭčora asudzili da troch hadoŭ kałonii za danaty biełaruskim fondam salidarnaści.

Juryj Adamaŭ. Fota: sacsietki

U sakaviku 2023 hoda byŭ aryštavany Juryj Adamaŭ. Pavodle praŭładnych miedyja, jon zatrymany za 24 achviaravańni fondam «Bajsoł» i «Bajchełp» na 1590 dalaraŭ. 24 lipienia 2023 hoda sudździa Dzina Kučuk prysudziła jamu try hady kałonii pavodle art. 361-2 KK (finansavańnie ekstremisckaj dziejnaści).

Juryj vučyŭsia tearetyčnaj fizicy ŭ BDU, paśla atrymaŭ PhD va ŭniviersitecie Uoryka (Anhlija) na kirunku «fizika kandensavanych stanaŭ». Jon pracavaŭ nad Postdoctoral-daśledavańniem u Brukchiejvienskaj nacyjanalnaj łabaratoryi (štat Ńju-Jork, ZŠA) ab udaskanaleńni ličbavaha madelavańnia dla mocna karelavanych sistem. I jašče nad adnym Postdoctoral-daśledavańniem u teoryi fiziki kandensavanych stanaŭ u Techaskim univiersitecie A&M (ZŠA).

Kalehi Juryja, jakija pažadali zachavać ananimnaść, raspaviali, što z 2012 pa 2018 hod Juryj Adamaŭ byŭ vykładčykam Linux Development Courses. Heta była inicyjatyva Epam na bazie BDUIR dla raspaŭsiudu i papularyzacyi AS Linux i Open Source siarod raspracoŭščykaŭ i studentaŭ. Jon udzielničaŭ u stvareńni materyjałaŭ i vykładańni kursa ad pačatku da zaviaršeńnia.

Kursy byli biaspłatnyja dla nieabmiežavanaha koła asob, heta značyć, što heta nie byli typovyja kursy dla ŭładkavańnia na pracu. Časam słuchačy kazali, što pracujuć u inšych halinach i nie źbirajucca mianiać pracu.

Aŭtary kursa metanakiravana vykłali ŭsie adukacyjnyja materyjały kursa ŭ adkryty dostup

«Ja daŭno viedaju Juru Adamava praź minskija linuksoŭki MLUG, mierapryjemstvy dla linuksojdaŭ LVEE i minski chakierspejs. Časam my pierasiakalisia na roznych mierapryjemstvach, — raspaviała Śviatłana Vołčak, fizik, byłaja vykładčyca fakulteta radyjofiziki BDU, zvolnienaja ŭ 2020 hodzie za palityčnyja pohlady.

— U 2015 Jura dapamahaŭ davieźci skryni z pryładami dla meš-sietak, jakija my razhortvali ŭ moładzievaj arhanizacyi «Fałanster» na mierapryjemstvie LVEE, ad Minska da miesca pad Harodniaj, dzie adbyvałasia mierapryjemstva.

I časam my hutaryli pry sustrečach. Było bačna, što Jura taki čałaviek, jaki hatovy dapamahčy».

Śviatłana kaža, što nastupnym razam ubačyła Juryja, kali vyzvalałasia z turmy ŭ Žodzinie 12 lutaha 2021 hoda. Jon sustrakaŭ vyzvalenych viaźniaŭ.

«Tak jak mianie zvolnili z pracy ŭ BDU z fakulteta radyjofiziki i kampjutarnych technałohij, to ŭ mianie vyzvaliŭsia čas, kab pisać pra fiziku papularna ŭ sacsietkach. I adnojčy Jura prakamientavaŭ moj post i napisaŭ, što ŭ jaho bahata knih na anhlijskaj movie i što jon moža mnie prynieści.

Tak my sustrelisia, i jon pieradaŭ niekalki knih Ryčarda Fiejnmana na anhlijskaj i ruskaj movach. Dla mianie heta było vielmi kruta, bo zdabyć knihi na anhlijskaj movie pra fiziku ŭ Biełarusi amal niemahčyma, — uzhadvaje Śviatłana.

— Tady ž my litaralna 10 chvilin pahutaryli, i jon raspavioŭ, što piša listy viaźniam, naprykład, asudžanym pa «spravie studentaŭ». Pakazaŭ paštoŭki, jakija jon nadrukavaŭ z vyjavami kosmasu, spampavanymi z sajta NASA. (Vyjavy pad svabodnymi licenzijami, tamu kožny moža ich vykarystoŭvać). Taksama zaprapanavaŭ mnie razdrukavać maje vyjavy na paštoŭkach… U tym liku jon raspavioŭ, što piša listy ad ruki studentam-viaźniam, u jakich apisvaje fizičnyja i matematyčnyja cikavyja fakty.

I dadaŭ, što škaduje, što niama nijakich časopisaŭ pra navuku na biełaruskaj movie, bo možna było b dasłać časopis. 

Na heta ja adkazała: «Dyk čamu b nam nie zrabić časopis ab pryrodaznaŭčych i techničnych navukach! Heta vydatnaja ideja».

Jak minimum u časopis mahli b pajści listy Jury, jakija sapraŭdy byli jak artykuły, ja b mahła štości napisać… I tak pakrysie my naźbirali b na numar.

Śviatłana Voŭčak z časopisam

Ja prapanavała stvaryć zin [niekamiercyjny časopis], bo sama ŭdzielničała ŭ stvareńni zina «Zabiej», i stvarała, i viarstała šerah dapamožnikaŭ u našaj moładzievaj arhanizacyi: dapamožnik aktyvista, dapamožnik ravarystaŭ, viki-dapamožnik… Ja viedaju, jak stvarać razam zin, i tamu heta na toj momant tearetyčna było nieskładana».

Tak paŭstaŭ navukova-papularny časopis na biełaruskaj movie «PAMYŁKA». Pieršy numar vyjšaŭ uviesnu 2023, druhi — u lipieni, kali adzin sa stvaralnikaŭ časopisa Juryj Adamaŭ užo byŭ za kratami.

Režym pazbaviŭ voli čałavieka, poŭnaha žadańnia pracavać na karyść biełaruskaj navuki, tolki za toje, što jon adhuknuŭsia na čužuju biadu. 

Kamientary

«Ludzi, ja viarnułasia ŭ SSSR. Jašče i 170 rubloŭ za hety kašmar!» Błohierka aburyłasia načnoj čarhoj u padatkovuju

«Ludzi, ja viarnułasia ŭ SSSR. Jašče i 170 rubloŭ za hety kašmar!» Błohierka aburyłasia načnoj čarhoj u padatkovuju

Usie naviny →
Usie naviny

Polšča choča pryciahnuć pamiežnikaŭ ź Finlandyi, Hiermanii i Hrecyi dla abarony miažy ź Biełaruśsiu2

Jak abaranić svaje hrošy ŭ ekzatyčnaj pajezdcy? Raić homielski padarožnik, jaki pabyvaŭ amal u 650 haradach śvietu1

«Heta pytańnie času, ale treba saśpieć». Pucin zahavaryŭ pra adziny parłamient i valutu Biełarusi i Rasii22

YouTube zabłakavaŭ kanały Z-śpievaka Šamana i inšych rasijskich praŭładnych vykanaŭcaŭ4

Biełaruskija biznesmieny śpiešna pradajuć doli ŭ svaich polskich transpartnych kampanijach. Što adbyvajecca?4

U Minsku adkryłasia pieršaja krama, jakaja prychodzić na źmienu «Buśliku»5

U Homieli deputat pravioŭ pryjom hramadzian, na jaki nichto nie pryjšoŭ3

Siłaviki razhramili M1 — samaje papularnaje ŭ rasijan biełaruskaje kazino9

Michaił Padalak raskazaŭ, ci budzie Ukraina vyciahvać z-za krataŭ «rejkavych partyzanaŭ»7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ludzi, ja viarnułasia ŭ SSSR. Jašče i 170 rubloŭ za hety kašmar!» Błohierka aburyłasia načnoj čarhoj u padatkovuju

«Ludzi, ja viarnułasia ŭ SSSR. Jašče i 170 rubloŭ za hety kašmar!» Błohierka aburyłasia načnoj čarhoj u padatkovuju

Hałoŭnaje
Usie naviny →