Kino77

Pahladzieli chitovy sieryjał «Dyskłejmier» z Kiejt Błanšet, źniaty pa brytanskim biestselery

Pryjemny trend apošnich hadoŭ — toje, što ŭ sieryjalny śviet raz-poraz zalatajuć zorki vialikaha halivudskaha kino. Tak i ŭ dramie «Dyskłejmier» (Disclamer), što vyjšła ŭ siaredzinie kastryčnika na stryminhu Apple TV+. Raskazvajem, ci varta jaje hladzieć.

Fota: kadr z trejlera

U hałoŭnaj roli siamisieryjnaha «Dyskłejmiera» — Kiejt Błanšet, uładalnica dvuch «Oskaraŭ» i jašče šaści naminacyj na zapavietnuju statuetku. Błanšet hraje znakamituju žurnalistku Ketryn Revienskroft. Heta pryznanaja prafiesijanałka, jakaja, zdajecca, pryśviačaje bolš uvahi karjery, čym siamji — niezdarma ŭ jaje składanyja adnosiny z ułasnym synam.

Adnaho dnia Ketryn atrymlivaje pa pošcie knihu i z žacham daznajecca, što heta historyja pra jaje. Adnak aŭtar vybraŭ dla apoviedu zusim nie historyi jaje žurnalisckich pieramoh, a niešta našmat bolš ciomnaje, što sama žančyna vyrašyła pakinuć u minułym. Jon vyciahvaje na śviatło jaje intryžku 20-hadovaj daŭniny, i ciapier Ketryn musić pabačyć nastupstvy toj historyi.

Dla jaje heta tym bolš baluča, što ŭ zvyčajnym žyćci jana stvaryła svoj biezdakorny vobraz. U sieryjale nieadnarazova kažuć pra natchnieńnie — Ketryn stała natchnieńniem i dla ŭłasnaha muža, i dla kaleh pa žurnalisckaj supolnaści. Zły žart losu, što i taja častka jaje žyćciovaj historyi, jakuju jana chacieła b schavać i ad siabie samoj, stała natchnieńniem, dy jašče i dla cełaj knihi.

Sieryjał źniaty pa adnajmiennaj knizie-biestseleru ad brytanskaj piśmieńnicy Reni Najt. Reni, sama byłaja žurnalistka, dałučyłasia da kamandy pradziusaraŭ sieryjała.

«Dyskłejmier» — vielmi spakojny sieryjał, i z-za hetaha jaho moža być niaprosta hladzieć. Jak žyćciovyja pierypietyi redka zdarajucca ŭ vyhladzie ekšn-scen, tak i padziei «Dyskłejmiera» padadzienyja źniešnie prosta i niemudrahielista, chacia havorka idzie pra sapraŭdnyja trahiedyi. Bolš miesca tut addadziena psichałahizmu, i Kiejt Błanšet vydatna hraje rolu žančyny, čyj śviet razvalvajecca na kavałki, a jana i nie viedaje, jak ich skleić nazad. 

Za vobrazam paśpiachovaj žurnalistki Ketryn chavaje ŭłasnyja strachi, jakim nie daje rady. I voś cikava: chacia jana zrabiła sabie imia jak zmaharka za praŭdu, joj nie chapaje mocy, kab sutyknucca z praŭdaj ź jaje ŭłasnaha žyćcia.

U sieryjała nieliniejnaja pabudova. Padziei razvaročvajucca ŭ dźviuch časovych płoskaściach — u ciapierašnim časie, kali Ketryn atrymlivaje tuju samuju knihu, i 20 hadoŭ tamu, kali na italjanskim uźbiarežžy jana sustrakaje maładoha Džonatana.

Fota: kadr z trejlera

Akramia hetaha, «Dyskłejmier» — vielmi ciahučy apovied z pavolnym dziejańniem, i kamuści moža padacca, što było b praściej upichnuć usio ŭ paŭnamietražku. Moža, jano i tak, ale tady b historyja straciła bahata ad svajho psichałahizmu. Nie abaviazkova tłumačyć hledaču prostaj movaj dramu hałoŭnych hierojaŭ, možna dać publicy prastoru i čas, kab prapuścić historyju praź siabie.

Kali zasumavali pa pryhažości, nie prapuskajcie «Dyskłejmier», bo sieryjału paščaściła z hałoŭnym apierataram. Im staŭ Emanuel Lubiecki, uładalnik troch «Oskaraŭ», jaki źniaŭ u tym liku nievierahodnyja pa vizuale «Dreva žyćcia» (2011) i «Hravitacyju» (2013). I jon nie rasčaroŭvaje, bo źniaty sieryjał nasamreč pryhoža — što kazać pra adnu tolki scenu z Ketryn u mory, dzie jana znajomicca z Džonatanam.

Za režysuru adkazvaje inšy askaranosny mieksikaniec, Alfonsa Kuaron, jaki adchapiŭ dźvie statuetki za tuju ž samuju «Hravitacyju».

Vy nie pavierycie, chto hraje muža Ketryn — u padabcasnaha maŭčuna ŭvasobiŭsia Saša Baron Koen, lehiendarny brytanski komik, jaki pieratvaryŭsia z časam u hienijalnaha dramatyčnaha akciora. 

Kab uvasobić Styviena Bryhstaka, antypod Ketryn i niaščasnaha baćku Džonatana, Kuaron źviarnuŭsia da małaviadomaha ŭ nas akciora Kievina Klajna, čyje zornyja hady pryjšlisia jašče na 90-ja. Supraćstajańnie Klajn dy Błanšet robiać hetuju dramu efiektnaj i takoj, što supieražyvaješ usim udzielnikam historyi. 

Atrymałasia historyja nie dla ŭsich, heta dakładna. Ale jaskravaj vizualnaj častki, akciorskaj pracy i trahičnaha siužetu chopić, kab zadavolić hledača, jaki cenić psichałahičnyja sieryjały.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary7

  • Anatol Starkou
    27.10.2024
    Znajšoŭ piać sieryj. Hlanu vaš film. Choć by adnu sieryju vytrymać. Nie lublu amierykanskija sieryjały.
  • Nu-nu
    27.10.2024
    Hublajcie svajo žyćcio, biełarusy, na prahlad padmanu jaki malujuć vam kryŭlaki-akcionyški z halivudu, tupiejcie. I dzietkam svaim dajcie pabolej u kamp. Hulni hulacca, hadžety krucić, i tupyja mulciki ź filmami hladzieć… a kak že… my ž savremiennyja ludzi…
  • Imia
    27.10.2024
    Surjozna, niapraŭda vaša. Sitkomy - pahadžusia, a dobryja sieryjały i mini-filmy - całkam narmalny farmat.

Stała viadoma, za što buduć sudzić pieršaha namieśnika načalnika Kiraŭnictva spravami Łukašenki2

Stała viadoma, za što buduć sudzić pieršaha namieśnika načalnika Kiraŭnictva spravami Łukašenki

Usie naviny →
Usie naviny

U Fiładelfii raźbiŭsia samalot sanitarnaj avijacyi. Zahinuli šeść čałaviek2

Tramp zajaviŭ, što jany z Pucinym mohuć zrabić niešta «značnaje» dla spynieńnia vajny Rasii va Ukrainie16

Były kamandzir Pałka Kalinoŭskaha Dzianis «Kit» Procharaŭ raskazvaje, čym ciapier zajmajecca50

Navukoviec z Homiela vykryŭ maštabnuju falsifikacyju vynikaŭ pierapisu ŭ Biełarusi. Ale jość niuans24

Biełarus paŭhoda «inviestavaŭ» hrošy machlaram i straciŭ 120 tysiač rubloŭ1

Miedyki kančatkova vyznačyli, ci škodna jeści bulbu7

«Kroŭ vajny». Čym važnyja ataki Ukrainy na rasijskija NPZ i ci jość ad hetaha efiekt1

Niamiecki Bundestah adchiliŭ zakonaprajekt ab pastrožańni mihracyjnaha zakanadaŭstva8

Z 1 lutaha ZŠA ŭvodziać vysokija myty suprać tavaraŭ z Kitaja, Kanady i Mieksiki25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma, za što buduć sudzić pieršaha namieśnika načalnika Kiraŭnictva spravami Łukašenki2

Stała viadoma, za što buduć sudzić pieršaha namieśnika načalnika Kiraŭnictva spravami Łukašenki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić