Kultura2626

Vyjšła hruntoŭnaje vydańnie «Bieł-čyrvona-bieły. Ściah — nacyja — identyčnaść»

Vydaviectva «Januškievič» padrychtavała ilustravanaje navukovaje daśledavańnie pra nacyjanalny ściah biełarusaŭ.

Kniha «Bieł-čyrvona-bieły. Ściah — nacyja — identyčnaść» nie zakryvaje ŭsie prablemy, źviazanyja z historyjaj bieł-čyrvona-biełaha ściaha, — tłumačać aŭtary vydańnia, — ale jana zaklikana pakłaści pieršy kamień u pačatak dalejšych navukovych daśledavańniaŭ hetaj aktualnaj i žyćciova važnaj dla Biełarusi temy.

Fota: knihauka.com

Vydańnie pačynajecca z analizu vytokaŭ i simvalizmu bieł-čyrvonych koleraŭ u biełaruskaj vieksiłałohii, praciahvajecca histaryčnym ahladam — štandarami paŭstancaŭ 1863-1864 hadoŭ; bijahrafijaj Duž-Dušeŭskaha; pieryjadam Zachodniaj Biełarusi; analizam niamieckich dakumientaŭ, jakija tyčycca nacyjanalnaj simvoliki ŭ Druhuju suśvietnuju vajnu; užyvańniem ściaha na emihracyi i ŭ pieryjad novaj chvali biełaruskaha adradžeńnia (kanca 1980-ch — pačatku 1990-ch).

Ludzi, jakija adstojvajuć ściah u najciažejšych umovach, z poŭnym pravam mohuć ličycca nacyjanalnymi hierojami. Adnym ź ich biassprečna źjaŭlaŭsia historyk Uładzimir Lachoŭski (1964—2021), jaki nie tolki daskanała, na asnovie archiŭnych krynic, viedaŭ historyju ściaha, ale i nie bajaŭsia dzialicca hetymi viedami z hramadstvam.

Pracujučy ŭ archivach roznych krain, jon sabraŭ nieacenny dakumientalny materyjał pa nacyjanalnaj simvolicy i da kanca svajho žyćcia imknuŭsia napisać pracu pra ściah, ale nie paśpieŭ… Razam z tym historyk Lachoŭski pakinuŭ vialikuju navukovuju spadčynu, bieź jakoj stvareńnie hetaha vydańnia było b niemahčymym.

Zaklučnaja hłava vydańnia ŭjaŭlaje saboj apošniaje intervju z historykam Uładzimiram Lachoŭskim.

Kniha kaštuje ŭ Polščy 59,90 złotych (14 jeŭra), dastaŭka ad 15 złotych pa Polščy (3,5 jeŭra), u Čechiju — 35 złotych (8 jeŭra), Litvu — 60 złotych (14 jeŭra), ZŠA — 65 złotych (15,2).

Kamientary26

  • Romka
    13.04.2024
    Cudoŭna. Dziakuj
  • dočka Maksima Dizajniera
    13.04.2024
    oho. Satan, akazvajecca, aktyŭny bčb. a tak doŭha taiŭsia
  • Valadzimir
    13.04.2024
    U čarhovy raz nahadaju, što "Pahonia", frahmient jakoj raźmieščany na vokładcy knihi - hierb Vialikaj Litvy-VKŁ. I biełorussy-biełarusy, jakija ŭźnikli ŭ siaredzinie 19 st. paśla źniščeńnia VKŁ Rasiejaj, i jakija nikoli ab pravapierajemnaści z VKŁ nie abviaščali, nijakaha dačynieńnia da litoŭskaj "Pahoni" NIE majuć.

Źjaviłasia videa z momantam udaru rasijskaj rakiety Ch-101 pa dziciačaj balnicy «Achmatdzit»1

Źjaviłasia videa z momantam udaru rasijskaj rakiety Ch-101 pa dziciačaj balnicy «Achmatdzit»

Usie naviny →
Usie naviny

Milinkievič zhadaŭ, jak kiraŭniki partyj prapanavali jamu pa čarzie ŭznačalvać apazicyju. I ź biełarusami pierastali sustrakacca ŭ Jeŭropie7

U druhim tury parłamienckich vybaraŭ u Francyi ŭ lidary niečakana vybilisia levyja16

Siłavik, jaki ździekavaŭsia z zatrymanych u Minsku paśla vybaraŭ: Nu, b***, mała davaŭ20

Ahurkovaje maroziva — recept3

U pałka Kalinoŭskaha novy kamandzir?12

Favarytka Łukašenki i Čyža — što pryniesła himnastcy Ksienii Sankovič blizkaść z palityčnymi elitami?9

«Samy cymus»: historyk napisaŭ knihu pra toje, jak abaranki skaryli Amieryku, a draniki stali i jaŭrejskaj stravaj 27

Jak u parku «Suła» sustreli Kupalle FOTY4

Jana była izhojem pry žyćci, siońnia jaje vyjavami ŭpryhožvajuć madelnaje adzieńnie i hadzińniki9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Źjaviłasia videa z momantam udaru rasijskaj rakiety Ch-101 pa dziciačaj balnicy «Achmatdzit»1

Źjaviłasia videa z momantam udaru rasijskaj rakiety Ch-101 pa dziciačaj balnicy «Achmatdzit»

Hałoŭnaje
Usie naviny →