Čamu niezaležnaść i stanovišča Tajvania zaležać ad vynikaŭ vajny Rasii va Ukrainie
Jak Tajvań rychtujecca da mahčymaha ŭvarvańnia, čamu Tajbej nie pryznaje pretenzij Piekina i čamu niezaležnaść Tajvania šmat u čym zaležyć ad vyniku vajny Rasii suprać Ukrainy, «Nastojaŝiemu vriemieni» raspavieŭ namieśnik ministra zamiežnych spraŭ Tajvania U Čžy-čžun.

— Nakolki ŭvažliva vy sočycie za vajnoj Rasii suprać Ukrainy? Jak jana ŭpłyvaje na palityku Tajvania, vojska, hramadstva? Ci bačycie vy jakija-niebudź adčuvalnyja nastupstvy?
— Vajna va Ukrainie, raźviazanaja Rasijaj, stała tryvožnym zvankom dla ŭsiaho śvietu, i asabliva dla Tajvania. Jana prymusiła nas pieraasensavać šmat jakija rečy i pa-novamu zirnuć na hieapalityčnuju situacyju.
Jašče niekalki hadoŭ tamu my schilnyja byli vieryć u mahčymaść mirnaha suisnavańnia z Kitajem, niahledziačy na adroźnieńni ŭ palityčnych sistemach. Adnak ahresija Rasii suprać Ukrainy razburyła hetyja iluzii. Stała vidavočna, što dla takich krain, jak Rasija i Kitaj, terytaryjalnaja ekspansija i pieradzieł suśvietnaha paradku źjaŭlajucca pryjarytetnymi metami.
U hetych umovach Tajvań pavinien rabić usio mahčymaje, kab praduchilić vajennaje ŭvarvańnie z boku Kitaja. My raspracavali stratehiju, jakuju ja zavu «nie siońnia». Jana ŭklučaje ŭ siabie try klučavyja napramki:
- Demanstracyja rašučaści. My pavinny dać śvietu jasna zrazumieć, što hatovy abaraniać svaju svabodu i niezaležnaść. Heta važna dla taho, kab u vypadku ahresii my mahli raźličvać na padtrymku sajuźnikaŭ.
- Rehularnyja vajskovyja vučeńni ŭ rehijonie. Sumiesnyja vučeńni z ZŠA, Japonijaj i jeŭrapiejskimi krainami demanstrujuć Kitaju, što mižnarodnaja supolnaść nie dapuścić parušeńnia status-kvo ŭ Tajvańskim pralivie. Prysutnaść vajennych karabloŭ Francyi, Vialikabrytanii, Niderłandaŭ, Italii, Hiermanii — jarkaje tamu paćviardžeńnie.
- Aktyŭny ŭdzieł u mižnarodnych arhanizacyjach pavyšaje naš mižnarodny status i daje nam dadatkovyja instrumienty dla abarony našych intaresaŭ.
Vajna va Ukrainie stała dla nas žorstkim, ale karysnym urokam. My zrabili ź jaje važnyja vysnovy i robim usio mahčymaje, kab strymać patencyjnuju ahresiju z boku Kitaja.
Naša meta — zrabić tak, kab kožny dzień, kali Si Czińpin budzie razvažać ab uvarvańni na Tajvań, jon u kančatkovym vyniku prymaŭ rašeńnie: «nie siońnia».
— Jak vy dumajecie, rasijskaje ŭvarvańnie va Ukrainu i toje, jak raźvivajecca hetaja vajna, robiać vajnu pamiž Kitajem i Tajvaniem bolš realnaj ci mienš realnaj?
— Viadoma, kali Rasija atrymaje pieramohu, heta moža padšturchnuć Kitaj da rašučych dziejańniaŭ. Adnak, bačačy ŭstojlivaść Ukrainy, suśvietnaje asudžeńnie vajny i stratu Rasijaj aŭtarytetu na mižnarodnaj arenie, Kitaj, biezumoŭna, trojčy padumaje, pierš čym vyrašycca na ŭvarvańnie.
Jak namieśnik ministra zamiežnych spraŭ Tajvania ja mahu zapeŭnić, što my ŭvažliva vyvučajem dośvied Ukrainy i prymajem usie nieabchodnyja miery dla abarony našaj krainy. My ŭmacoŭvajem našu abaronu, supracoŭničajem ź mižnarodnymi partniorami i raźvivajem klučavyja haliny ekanomiki, takija jak vytvorčaść paŭpravadnikoŭ.
My adkryta havorym śvietu pra toje, što demakratyja Tajvania i status-kvo ŭ rehijonie — heta ŭ intaresach usioj mižnarodnaj supolnaści. My pracujem nad umacavańniem bałansu sił u rehijonie, pryciahvajučy jeŭrapiejskija dziaržavy i, viadoma ž, Złučanyja Štaty. Amieryka daje nam sučasnuju zbroju, stvaraje novyja vajennyja bazy ŭ rehijonie i aktyŭna supracoŭničaje ź Japonijaj, Filipinami, Karejaj dla strymlivańnia Kitaja.
Tajvań hraje važnuju rolu ŭ suśvietnaj ekanomicy, vyrablajučy bolšuju častku paŭpravadnikoŭ, nieabchodnych dla raźvićcia štučnaha intelektu. My harant stabilnaści i dastupnaści hetych technałohij dla ŭsiaho śvietu.
Akramia taho, Tajvań — heta apora demakratyi i ŭniviersalnych kaštoŭnaściaŭ u kitajskamoŭnym śviecie. Naš pośpiech demanstruje, što demakratyja moža efiektyŭna funkcyjanavać u lubym hramadstvie.
Takim čynam, my viadziom aktyŭnuju pracu na mižnarodnym uzroŭni, kab praduchilić mahčymuju ahresiju. My ŭpeŭnienyja, što sumiesnymi namahańniami my zmožam zachavać mir, svabodu i demakratyju ŭ našym rehijonie.
— Ciapierašni status-kvo zdajecca vielmi dalikatnym. Jak vy dumajecie, ci moža hety bałans u adnosinach Piekina i Tajbeja zachoŭvacca viečna ci šali niepaźbiežna chisnucca ŭ toj ci inšy bok?
— Kitaj — najmahutniejšaja dziaržava ŭ rehijonie, i luby krok u bok farmalnaha pryznańnia Tajvania vykliča jaho rezkuju niezadavolenaść. Tamu na dadzienym etapie najbolej razumnym padychodam źjaŭlajecca zachavańnie status-kvo.
Ale taki bałans nie aznačaje stahnacyi. Jon daje mahčymaść nam raźvivać adnosiny ź inšymi krainami, pašyrać ekanamičnyja i kulturnyja suviazi. My bačym heta na prykładzie ŭmacavańnia našych adnosin ź Japonijaj, Vjetnamam, Filipinami, krainami Jeŭropy.
Važna razumieć, što status-kvo — nie statyčnaje paniaćcie. Jon uvieś čas evalucyjanuje.
Vonkava moža zdavacca, što ničoha nie źmianiajecca, ale ŭnutrany źmiest pieražyvaje značnyja transfarmacyi. Naprykład, za apošnija 10 hadoŭ abjom tajvańskich inviestycyj u Kitaj skaraciŭsia z 84 pracentaŭ da 7 pracentaŭ. Heta śviedčyć ab surjoznych źmienach u našych ekanamičnych adnosinach.
Budučynia Tajvania zaležyć ad mnostva faktaraŭ: palityki Kitaja, našych ułasnych namahańniaŭ pa raźvićci ekanomiki i mižnarodnych suviaziej, efiektyŭnaści našaj dypłamatyi.
Kamientary