Śviet2222

Naryškin zajaviŭ, što Rasija «blizkaja da dasiahnieńnia met SVA va Ukrainie», kab nie adbyłosia «źniasileńnia»

Rasija blizkaja da dasiahnieńnia met śpiecapieracyi (tak u Rasii nazyvajuć vajnu z Ukrainaj — NN), zajaviŭ dyrektar Słužby zamiežnaj raźviedki Rasii (SVR) Siarhiej Naryškin u prapahandysckim intervju rasijskamu časopisu «Raźviedčyk». 

Dyrektar Słužby zamiežnaj raźviedki Rasii Siarhiej Naryškin. Fota: Alexei Nikolsky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP, File

«Na froncie situacyja nie na karyść Kijeva», — zajaviŭ Naryškin.

«Stratehičnaja inicyjatyva na ŭsich učastkach naležyć nam, my blizkija da dasiahnieńnia pastaŭlenych met, tady jak USU znachodziacca na miažy razvału», — dadaŭ dyrektar SVR. 

Naryškin u tradycyjnych naratyvach rasijskaj prapahandy zajaviŭ, što Zachad choča zavajavać postsavieckuju prastoru. 

«Zachad pastaviŭ pierad saboj ambicyjnuju metu razarvać nie tolki ekanamičnyja, palityčnyja, ale i hłybinnyja histaryčnyja i humanitarnyja suviazi pamiž našymi krainami. Taki padychod vyciakaje ź viadomaj maksimy anhłasaksaŭ «Chto kiruje Jeŭrazijaj, toj vałodaje śvietam». Choć «kiravać» dla ich aznačaje «padzialać», «siejać chaos», a potym prapanoŭvać siabie abiaskroŭlenym narodam u jakaści «biesstarońnich harantaŭ biaśpieki». Jak heta adbyvajecca — dobra vidać na ŭkrainskim prykładzie», — zrabiŭ vysnovu dyrektar SVR.

U hetym antyzachodnim intervju Naryškin namiaknuŭ, što Rasija chutka moža pajści na zamireńnie, kab nie adbyłosia «źniasileńnia». 

«Stratehičny raźlik Zachadu va ŭkrainskim kryzisie vielmi jasny: naviazać nam zaciažnuju baraćbu na źniasileńnie ŭ metach raskołu rasijskaha hramadstva i stvareńnia ŭmoŭ dla «kalarovaj revalucyi». Vajavać buduć, što nazyvajecca, «da apošniaha ŭkrainca», a kali ich nie zastaniecca, na baraćbu sa «strašnym ruskim miadźviedziem» prymusiać vyjści prybałtaŭ, uschodniejeŭrapiejcaŭ, a ŭ pierśpiektyvie — i niemcaŭ», — nazyvaje budučych vorahaŭ Naryškin.

Kamientary22

  • Supovoj pakietik
    10.12.2024
    Tak. Jeŝie odin, zabyvajuŝij piť tabletki (ili priedpočitajuŝij vmiesto nich piť koje-čto inoje). Pravda, v otličije ot "kazusa miedviedieva", tut istočniki postuplenija "čiernił" nie razhłašajutsia.
  • Žieleznyj Drovosiek
    10.12.2024
    Priestariełoje ordynskoje ** vylezło ,čtob očieriednoj raz pokazať istinnuju rožu ordy —krovavuju,złobnuju,razrušitielnuju. Etomu kaŝieju dva raza pierdnuť ostałoś,a on miečtajet ob uničtožienii «Pribałtiki,Vostočnoj Jevropy».
    Nahłucho,namiertvo otbityje,riealno absolutno čuždaja forma žiźni. On nojet pro kakije-to kulturnyje i duchovnyje śviazi—kakije śviazi s toboj,ork? Ty ž s druhoj płaniety!
    Eto,čtob ni u koho nie było illuzij otnositielno niedoriejcha s niedokarfahienom
  • Alex
    10.12.2024
    Tut dažie Friejd bieśsilen. V dvuch abzacach etot chienij raźviedki bieź vsiakich pytok vyłožił vsie sobstviennyje strachi vmiestie s krikom o pomoŝi. Čtoby poniať suť podobnych opusov ich nužno čitať ot obratnoho - potomu čto avtory takich opusov vsiehda vrut. I tohda pojavitsia riealnaja kartina: cieli "svo" nie dostihnuty i dostihnuty užie byť nie mohut; VSU dieržat front i rašisty ničieho s etim sdiełať nie mohut; armija orkov isčierpała svoj potienciał i dvižietsia vpieried isklučitielno zabrasyvaja protivnika miasom. Nu a dalšie prosto frahmient iz mietodički sołov́jeva-simonian.

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii13

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii

Usie naviny →
Usie naviny

«Vusy, łapy, pašpart Novaj Biełarusi — voś maje dakumienty». Najlepšyja tvity tydnia3

Urad vyznačyŭsia, jakoj maje być formuła «spraviadlivaha cenaŭtvareńnia»6

Ad chvaroby Alchiejmiera moža abaranić ksienon3

Dla MNS stvaryli novuju mašynu FOTY5

Pracadaŭcy bolš nie chočuć vypusknikoŭ z ekanamičnaj adukacyjaj2

Šrajbman: Adlihi nie budzie, Łukašenka — hałoŭny niepierahortvalnik staronki ŭ biełaruskim hramadstvie13

Nazvali rajony Biełarusi, niespryjalnyja dla sielskaj haspadarki. Ich 65 sa 11811

Amierykanski startap płanuje da 2028 hoda adradzić mamantaŭ2

Donald Tramp zapuściŭ ułasnuju kryptavalutu8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii13

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii

Hałoŭnaje
Usie naviny →