Hramadstva22

Pačaŭsia sud pa spravie Tut.by. Pieršyja FOTA

Jon projdzie ŭ zakrytym režymie.

Fota: BiełTA

U Minskim haradskim sudzie siońnia pačynajuć razhladać spravu Tut.by. Praces budzie vieści Valancina Ziankievič.

Sudzić buduć hienieralnaha dyrektara «TUT BAJ miedyja» Ludmiłu Čekinu, hałoŭnaha redaktara TUT.BY Marynu Zołatavu, žurnalistak Volhu Łojka i Alenu Tałkačovu, juryskansultantku Kaciarynu Tkačenka. Łojka, Tałkačovaj i Tkačenka na sudzie nie budzie, jany za miažoj.

Ludmiłu Čekinu abvinavačvajuć pa troch artykułach KK Biełarusi:

Fota: BiełTA

— č. 2 art. 243 (uchileńnie ad vypłaty padatkaŭ, zboraŭ u asabliva bujnym pamiery) — da siami hadoŭ pazbaŭleńnia voli;

— č. 4 art. 16, č. 3 art. 130 (arhanizacyja naŭmysnych dziejańniaŭ, nakiravanych na raspalvańnie rasavaj, nacyjanalnaj, relihijnaj albo inšaj sacyjalnaj varožaści abo varožaści pa prykmiecie rasavaj, nacyjanalnaj, relihijnaj, moŭnaj ci inšaj sacyjalnaj prynaležnaści, učynienych hrupaj asob abo vyklikaŭšych ciažkija nastupstvy) — da 12 hadoŭ pazbaŭleńnia voli;

— č. 4 art. 16, č. 3 art. 361 (kiraŭnictva zaklikami da dziejańniaŭ, nakiravanych na pryčynieńnie škody nacyjanalnaj biaśpiecy Respubliki Biełaruś, učynienyja z vykarystańniem srodkaŭ masavaj infarmacyi abo hłabalnaj kampjutarnaj sietki internet) — da piaci hadoŭ pazbaŭleńnia voli.

Marynu Zołatavu taksama abvinavačvajuć pa troch artykułach:

Fota: BiełTA

— č. 2 art. 243 (uchileńnie ad vypłaty padatkaŭ, zboraŭ u asabliva bujnym pamiery) — da siami hadoŭ pazbaŭleńnia voli;

— č. 3 art. 130 (raspalvańnie rasavaj, nacyjanalnaj, relihijnaj albo inšaj sacyjalnaj varožaści abo varožaści pa prykmiecie rasavaj, nacyjanalnaj, relihijnaj, moŭnaj ci inšaj sacyjalnaj prynaležnaści, učynienych hrupaj asob abo vyklikaŭšych ciažkija nastupstvy) — da 12 hadoŭ pazbaŭleńnia voli;

Fota: BiełTA

— č. 3 art. 361 (zakliki da dziejańniaŭ, nakiravanych na pryčynieńnie škody nacyjanalnaj biaśpiecy Respubliki Biełaruś, učynienyja z vykarystańniem srodkaŭ masavaj infarmacyi abo hłabalnaj kampjutarnaj sietki internet) — da piaci hadoŭ pazbaŭleńnia voli.

Łojka i Tałkačova, jak raniej paviedamlała Hienprakuratura, abvinavačvajucca ŭ dapamozie va ŭchileńni ad vypłaty padatkaŭ, raspalvańni sacyjalnaj varožaści, raspaŭsiudzie materyjałaŭ z zaklikami da dziejańniaŭ, nakiravanych na pryčynieńnie škody nacyjanalnaj biaśpiecy Respubliki Biełaruś.

Tkačenka abvinavacili ŭ dapamozie va ŭchileńni ad vypłaty padatkaŭ, aktyŭnym udziele ŭ hrupavych dziejańniach, jakija hruba parušajuć hramadski paradak.

Pahrom partała adbyŭsia ranicaj 18 maja 2021 hoda. U toj dzień zatrymali 15 čałaviek: z vobšukam pryjšli u redakcyju i dadomu da niekatorych supracoŭnikaŭ. Ciaham hoda bolšaść vypuścili, u SIZA zastalisia tolki Maryna Zołatava i Ludmiła Čekina.

Kamientary2

  • Alaksandr
    09.01.2023
    Zaraz usie dobryja ludzi ŭ turmie. 
  • baž i ukž
    09.01.2023
    "14 diekabria pravozaŝitnaja orhanizacija vypustiła svoj tradicionnyj dokład o situacii so svobodoj priessy v mirie.
    V niem otmiečajetsia, čto tiuŕmy kak nikohda rańšie pieriepołnieny žurnalistami. V etom hodu 533 sotrudnika ŚMI nachodiatsia v tiuŕmach, čto na 13,4% bolšie, čiem v 2021 h. Sriedi nich — 78 žienŝin, čto na 30% bolšie po sravnieniju s prošłym hodom. «Eto novoje uvieličienije čisła žienŝin otražajet kak rastuŝuju fieminizaciju profieśsii, tak i podtvierždajet, čto žienŝiny nie zaŝiŝieny ot rieprieśsij», — analizirujut RSF.
    Krupniejšimi tiuŕmami dla žurnalistov v mirie javlajutsia Kitaj (110 žurnalistov za riešietkoj), Ḿjanma (62 sotrudnika priessy nachodiatsia pod stražiej) i Iran, hdie 47 rabotnikov priessy lišieny svobody. Bolšie dvuch trietiej vsiech zaklučiennych žurnalistov nachodiatsia za riešietkoj biez riešienija suda."

    u nas za kratami znachodzicca 28 žurnalistaŭ. kali pahladzieć u adnosinach da nasielnictva krain, to atrymlivajecca -
    u nas 3 palitźniavolenyja žurnalisty na 10 tys. nasielnictva,
    u Mjanmie - 1 na 10 tys., u Iranie - 0,54 na 10 tys.

    voś tak. atrymlivajecca, što ŭ adsotkach my na pieršym miescy? u hetaj zvyšsumnaj statystycy...

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii13

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii

Usie naviny →
Usie naviny

Urad vyznačyŭsia, jakoj maje być formuła «spraviadlivaha cenaŭtvareńnia»6

Ad chvaroby Alchiejmiera moža abaranić ksienon3

Dla MNS stvaryli novuju mašynu FOTY5

Pracadaŭcy bolš nie chočuć vypusknikoŭ z ekanamičnaj adukacyjaj2

Šrajbman: Adlihi nie budzie, Łukašenka — hałoŭny niepierahortvalnik staronki ŭ biełaruskim hramadstvie13

Nazvali rajony Biełarusi, niespryjalnyja dla sielskaj haspadarki. Ich 65 sa 11811

Amierykanski startap płanuje da 2028 hoda adradzić mamantaŭ2

Donald Tramp zapuściŭ ułasnuju kryptavalutu8

U ispanskich Pireniejach adbyłasia avaryja łyžnaha padjomnika, dziasiatki paciarpiełych1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii13

Taćciana Zareckaja bolš nie estonskaja startapierka. Ciapier jana sprabuje stać pasiarednicaj inviestaraŭ u Saudaŭskaj Aravii

Hałoŭnaje
Usie naviny →