Śviet33

Były načalnik brytanskaha hienštaba: Zachadu treba rychtavacca da strymlivańnia Rasii i paśla ŭkrainskaj vajny

«Našy lidary ryzykujuć paŭtaryć pamyłki 1930-ch hadoŭ, kali my mahli pasprabavać praduchilić Druhuju suśvietnuju vajnu», — piša ŭ artykule ŭ haziecie Daily Telegraph były načalnik brytanskaha hienštaba Ryčard Danat. Jaho artykuł nazyvajecca «Pucin, moža, i pravaliŭsia, ale Zachad nie hatovy da taho, što budzie dalej».

Fota: kremlin.ru

Hienierał Danat miarkuje, što Zachad pavinien rychtavacca da doŭhaha i darahoha strymlivańnia Rasii i paśla ŭkrainskaj vajny. Na jaho dumku, zimovaje abo viesnavoje nastupleńnie Rasii, pra padrychtoŭku jakoha šmat kažuć u apošni čas, chutčej za ŭsio, pravalicca, i naohuł prynamsi maralnaja pieravaha ciapier — na baku ŭkraincaŭ.

«Ale zastajecca pytańnie: navat kali Rasija budzie vymušanaja vyvieści vojski z Ukrainy (uklučajučy Krym), ci źmienicca staŭleńnie Kramla da Zachadu, z Pucinym ci bieź jaho? […]

Kali Zachad znoŭ zmoža daviarać Rasii? Kali buduć admienienyja sankcyi? Jak jeŭrapiejskija krainy dabjucca taho, kab bolš nikoli nie dazvolić sabie ŭpaści ŭ takuju handlovuju ŭzajemaźviazanaść z Rasijaj i enierhietyčnuju zaležnaść ad jaje?

Voś niazručnyja pytańni, adkazy na jakija pavinny napružana šukać NATA, ZŠA i jeŭrapiejskija lidary», — piša hienierał Danat.

Samy realistyčny adkaz, na dumku samoha hienierała, u tym, što

Zachadu i dalej pryjdziecca ćviorda, adzinym frontam supraćstajać lubym ekspansijanisckim pamknieńniam Rasii.

«Jak i ŭ časy Chałodnaj vajny, NATA nie źbirajecca napadać na Rasiju, ale dośvied apošniaha hoda pakazvaje z usioj pierakanaŭčaściu, što

Rasiju treba strymlivać i padšturchoŭvać da taho, kab jana pahadziłasia zaniać svajo miesca ŭ zasnavanym na praviłach mižnarodnym paradku, jaki tak staranna vybudoŭvaŭsia paśla Druhoj suśvietnaj vajny», — piša brytanski hienierał.

Pry hetym, pakolki davier da Rasii kančatkova stračany, Zachadu, na dumku hienierała Danata, ničoha nie zastajecca, akramia jak pavialičvać vajskovyja vydatki i ŭmacoŭvać svaju miažu z Rasijaj.

Kamientary3

  • nkn
    27.12.2022
    Chorošo ,čto na zapadie eto ponimajut.Chorošo ,čto načali hovoriť vsłuch
  • Tom
    28.12.2022
    1. Tiuŕma narodov i zachvačiennych ruśniej tierritorij dołžny otojti jeje koriennym narodam, t.ie. raspad etoho čučieła erefii na časti.
    2. Jadiernoje i nastupatielnoje vooružienije dołžno byť zabrano u etich mańjakov!
  • Hryška
    28.12.2022
    Dziakuj, Ryčard Danat. Mudryja słovy j słušyja parady! Niachaj śviet słuchaje i dziejničaje. Paźbhiajma paŭtareńnia pamyłak, jakija volny śviet zrabiŭ u vypadku Hitlera pierad druhoju suśvietnaju vajnoju.

«Jana stała snajpieram». Stali viadomyja abstaviny hibieli va Ukrainie 24-hadovaj Maryi Zajcavaj30

«Jana stała snajpieram». Stali viadomyja abstaviny hibieli va Ukrainie 24-hadovaj Maryi Zajcavaj

Usie naviny →
Usie naviny

Ołaf Šolc pierad vybarami błakuje pakiet dapamohi Ukrainie na 3 miljardy jeŭra8

Juraś Ziankovič bolš nie palitviazień? Na ANT jon pradstaŭleny jak «amierykanski advakat, palitołah, ekśpiert»8

Pryciahnieńnie mihrantaŭ dla pracy ŭ Biełarusi najbolš łabiruje Minsielhascharč6

«Dzie jany pracujuć?» Kamunist Syrankoŭ budzie skardzicca ŭ prakuraturu i padatkovuju na Bondaravu i kampaniju10

Va Ukrainie zahinuła 24-hadovaja biełaruskaja dobraachvotnica Maryja Zajcava43

Pamior aŭstryjski piśmieńnik i historyk Marcin Połak. Jon pisaŭ i pra Biełaruś

Styvien Kinh zaklikaŭ admianić «Oskar» praz pažary ŭ Łos-Andželesie

Viarchoŭny sud ZŠA padtrymaŭ zakon ab zabaronie ŭ krainie TikTok

U Rasii pradprymalnik skončyŭ žyćcio samahubstvam paśla dopytu pra suviazi ź biełaruskaj kampanijaj1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana stała snajpieram». Stali viadomyja abstaviny hibieli va Ukrainie 24-hadovaj Maryi Zajcavaj30

«Jana stała snajpieram». Stali viadomyja abstaviny hibieli va Ukrainie 24-hadovaj Maryi Zajcavaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →