U Babrujsku ŭ babuli na noŭtbuku nie pracavaŭ skajp. Majstar uziaŭ ź jaje za ramont 1130 rubloŭ

«Ja zrabiŭ toje, što bačyŭ, toje, pra što mianie prasili. Ja rabiŭ toje, što treba było zrabić».

21.10.2024 / 14:49

U kamisijnuju kramu ŭ Babrujsku źviarnułasia piensijanierka. Jana padzialiłasia z pradaŭcami svaim bolem. U babuli na noŭtbuku nie pracavaŭ huk u skajpie, i jana vyrašyła źviarnucca da kampjutarnaha majstra pa abjavie, što ŭbačyła na padjeździe.

Za vyrašeńnie takoj niesurjoznaj prablemy piensijanierka addała 1130 rubloŭ, piša Onliner.

Jana pakazała akt vykananych rabot. Ź jaho vynikaje, što majstar vyrašyŭ zrabić defrahmientacyju ćviordaha dysku, całkam pieraŭstalavać Windows, ustalavać inšyja prahramy i naładzić ulikovy zapis:

Majstar uziaŭ za pasłuhi ŭ niekalki razoŭ bolš, čym u siarednim pa rynku. Pa samych hrubych padlikach, ahulnaja suma za ŭsie hetyja pracy nie musiła pieravyšać 200-300 rubloŭ.

Supracoŭniki mahazina źviazalisia z majstram, kab zrazumieć, navošta jon tak zrabiŭ ź piensijanierkaj. U ich adbyŭsia taki dyjałoh:

— Andrej Uładzimiravič?

— Tak, heta ja. 

— Andrej Uładzimiravič, vy tut voś žančynie kampjutar rabili na 1130 rubloŭ.

— Słuchaju, tak.

— Ja voś u vas chacieŭ udakładnić, a navošta vy defrahmientacyju HDD zrabili, dla čaho?

— Nu tamu što kampjutar drenna zahružaŭsia, pavolna pracavaŭ. Kampjutar užo stareńki, heta značyć treba było adnaŭlać.

— Za 1130 rubloŭ možna było novy noŭtbuk kupić, a vy …

— Jaki novy noŭtbuk? Zajdzicie, kali łaska, u kramu i pahladzicie, kolki kaštujuć noŭtbuki. Daviedajciesia, kolki apieracyjnaja sistema kaštuje i hetak dalej.

— A navošta joj u kramu zachodzić? U jaje stareńki noŭtbuk, jana b z ruk kupiła za 300 rubloŭ, a vy na 1130 hłupstva ŭsiakaje napisali.

— Jana mahła kupić, i dzie harantyja, što ŭ jaje b dobra pracavała?

— Andrej Uładzimiravič, heta jaje sprava, a nie vaša. Vy navošta voś heta rabili za takija hrošy?

— Ja zrabiŭ toje, što bačyŭ, toje, pra što mianie prasili. Ja rabiŭ toje, što treba było zrabić.

Nashaniva.com