Apublikavali tekst mierkavanaj mirnaj damovy, jakuju skłali ŭ 2022 hodzie padčas rasijska-ŭkrainskich pieramoŭ

The New York Times apublikavaŭ prajekt mirnaj damovy pamiž Rasijaj i Ukrainaj, jaki staŭ vynikam pieramoŭ pamiž bakami ź lutaha da krasavika 2022 hoda, ale ŭ vyniku tak i nie byŭ padpisany.

15.06.2024 / 15:56

Padčas adnoj z sustreč ukrainskaj i rasijskaj delehacyj u Stambule. Sakavik 2022 hoda. Fota: Turkish Presidency via AP

Žurnalisty śćviardžajuć, što atrymali dakumienty ad ukrainskich, rasijskich i jeŭrapiejskich krynic. Usie dakumienty apublikavanyja całkam na ruskaj i anhlijskaj movach, ich sapraŭdnaść paćvierdzili vydańniu ŭdzielniki pieramoŭ.

NYT pryvodzić viersii prajektaŭ damoŭ ad 17 sakavika i 15 krasavika 2022 hoda, a taksama sumiesnaje «kamiunikie», uzhodnienaje na pieramovach u Stambule 29 sakavika. 

U dakumientach havorycca, što Ukraina nie moža ŭstupać u NATA i inšyja vajskovyja aljansy. Taksama Ukraina nie pavinna vajavać na baku adnaho z harantaŭ jaje biaśpieki — Vialikabrytanii, Kitaja, ZŠA, Francyi i Rasii (u dužkach taksama paznačany Biełaruś i Turcyja).

Ukrainie nie dazvalałasia pravodzić vajskovyja vučeńni ź luboj z hetych krain. Krainy-haranty abaviazalisia nie ŭmiešvacca va ŭnutranyja spravy Ukrainy i nie ŭvodzić na terytoryju krainy vojski.

Zhodna z dakumientam, Ukraina i Rasija pavinny byli admianić usie ŭzajemnyja sankcyi. Pry hetym dziejańnie damovy nie raspaŭsiudžvajecca na terytoryju Kryma. Maskva taksama chacieła, kab Kijeŭ pryznaŭ Krym častkaj Rasii, ale Ukraina admoviłasia vykonvać hetuju ŭmovu.

Jašče adzin artykuł pahadnieńnia mieŭ na ŭvazie, što ruskaj movie va Ukrainie pavinien być nadzadzieny status dziaržaŭnaj. Hety punkt taksama nie byŭ uzhodnieny Ukrainaj.

U dadatku da damovy paznačanaja maksimalnaja kolkaść asabovaha składu i ŭzbrajeńniaŭ, jakaja moža być va Ukrainy ŭ jaje mierkavanym niejtralnym statusie — 250 tysiač čałaviek.

Hałoŭnaja vysnova, jakuju robić hazieta — dasiahnieńnie parazumieńnia na takich umovach nie było mahčymym i viasnoj 2022 hoda, tamu dla jaho zryvu nie daviałosia prykładać niejkich asablivych namahańniaŭ.

U Šviejcaryi startuje dvuchdzionny samit, pryśviečany abmierkavańniu ŭkrainskaj «formuły miru». Ci pryniasie jon mir?

«Standartny nabor ahresara». U Ofisie Zialenskaha prakamientavali «mirny płan» Pucina

Pucin zajaviŭ, što byŭ hatovy nie akupavać paŭdniovyja vobłaści Ukrainy ŭ abmien na suchaputny kalidor u Krym

Udzieł u Samicie miru paćvierdzili kala 90 krain i mižnarodnych arhanizacyj

Nashaniva.com